Na današnji dan prije 97 godina, 10. studenoga 1929., Đurđevac je bio središte jednog od najvećih vjerskih okupljanja u tadašnjoj Podravini. Tisuće ljudi iz Đurđevca i okolnih mjesta okupile su se na svečanoj posveti novoizgrađene župne crkve svetog Jurja mučenika, koja i danas dominira središtem grada. Bio je to završetak velikog graditeljskog pothvata u koji su Đurđevčani uložili mnogo novca, rada i odricanja, a svečanost su pratili i tadašnji hrvatski dnevni listovi. Kako u povijesnom prikazu objavljenom na portalu Podravske širine piše Nikola Cik, slavlje je započelo već u subotu, 9. studenoga, kada je u Đurđevac stigao pomoćni zagrebački biskup Dominik Premuš. Na svečanom dočeku pozdravio ga je profesor Viktor Pogačnik, koji je istaknuo ponos Đurđevčana što su vlastitom požrtvovnošću u samo dvije godine podigli novu crkvu. Navečer je priređena bakljada i svečani ophod središtem mjesta, a pred župnim dvorom biskupa je pozdravio i ravnatelj škole Josip Lovašen.
Glavna svečanost održana je sljedećeg dana odnosno u nedjelju, 10. studenog. Već rano ujutro Đurđevcem se oglasila budnica, a u sedam sati formirana je procesija koja je krenula od župnog dvora prema novoj crkvi. Biskup Premuš najprije je obavio posvetu vanjskog dijela građevine, dok je u 11 sati u Đurđevac stigao zagrebački nadbiskup Antun Bauer. Uslijedila je svečana posveta crkve i prva pontifikalna misa, kojoj su prisustvovali brojni svećenici i tisuće vjernika, a nakon svečanosti održan je objed za približno 150 uzvanika, koji je organizirao tadašnji upravitelj župe Jakov Novosel. O razmjerima tog događaja svjedoče i novinski izvještaji iz studenoga 1929. godine. Povjesničarka umjetnosti Lea Linarić u stručnom radu „Župna crkva sv. Jurja mučenika u Đurđevcu“, objavljenom 2016. godine u Podravskom zborniku, navodi kako su o svečanosti pisali Jutarnji list i Hrvatska straža. Novinari su posebno isticali velik broj okupljenih vjernika iz cijele Podravine, ali i veličinu i ljepotu novoizgrađene crkve.
Put do njezina dovršetka je bio sve samo ne jednostavan i na mjestu današnje crkve tijekom stoljeća nalazilo se nekoliko starijih sakralnih građevina. Zbog močvarnog zemljišta, nestabilnih temelja i propadanja prethodnih crkava Đurđevčani su više puta morali graditi novo mjesto za bogoslužje. Kako navodi Turistička zajednica grada Đurđevca, današnja crkva podignuta je prema projektu zagrebačkog arhitekta Stjepana Podhorskog, a zbog zahtjevnog terena njezini temelji morali su biti posebno učvršćeni. Gradnja je započela 1928. godine na poticaj župnika Nikole Medvedec, no kako u zasebnom povijesnom prikazu o gradnji crkve piše Cik, radove su pratili brojni problemi. Oštra zima zaustavljala je gradnju, nedostajalo je novca, a dogodilo se i nekoliko nesreća na gradilištu. Jedan je radnik nakon pada sa skele ostao nepokretan, drugi je slomio nogu, a nekoliko ih je ozlijeđeno prilikom urušavanja dijela zidane konstrukcije. Poseban udarac bila je smrt župnika Medvedeca, nakon čega je brigu o nastavku radova preuzeo kapelan Jakov Novosel.
Novosel se suočio i s financijskim poteškoćama. Građevinski materijal poskupljivao je, novca je nedostajalo, pa je, prema Cikovu istraživanju, osobno obilazio mjesto i prikupljao priloge kako bi se radovi mogli nastaviti. Unatoč svim problemima, crkva je do studenoga 1929. bila dovoljno dovršena za svečanu posvetu, iako su radovi na njezinu unutarnjem uređenju nastavljeni još godinama. Posebnost današnje đurđevačke crkve njezin je izgled, koji se razlikuje od mnogih drugih sakralnih građevina u Hrvatskoj. Lea Linarić objašnjava kako je arhitekt Podhorski u njezinu oblikovanju povezao elemente starohrvatske i bizantske arhitekture. Crkva ima tlocrt grčkog križa s velikom kupolom, a zanimljivo je da je u novu građevinu uklopljen i stari barokni zvonik iz 1774. godine.
FOTO Podravski list
