Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Hoće li na području općine Legrad niknuti najveća solarna elektrana u Hrvatskoj pa i u ovom dijelu Europe, s baterijskim spremnicima, vrijedna nekoliko stotina milijuna eura? Prema vlasniku tvrtke EEG ENERGY-GAS d.o.o. Borisu Hrlecu, postoje dvije mogućnosti.
– Ili će se ovaj projekt realizirati 101 posto ili sam ja totalno lud i treba me smjestiti u Vrapče. Ako smo već do sada uložili osam milijuna eura, ako naručujemo transformatore vrijedne desetke milijuna eura, onda valjda moramo biti sigurni da će se elektrana izgraditi – naveo je Boris Hrlec.
Da bi se dobilo dojma o veličini ove investicije, na kojoj sad radi 20-ak ljudi, potrebno je nabrojati njezine tehničke specifikacije, koje otkrivaju opseg investicije. Zahvatom je planirana izgradnja sunčane elektrane Kutnjak sa skladištem energije ukupne površine zahvata od 247,43 hektara, dok bi površina pod solarima bila 236,56 hektara. Do sad je najveća solarna elektrana u Hrvatskoj izgrađena u Obrovcu i prostire se na 11,7 hektara, što je dvadeset puta manje od planiranog zahvata u Kutnjaku. Sunčana elektrana izvodit će se u tri faze. Solarni paneli montirat će se na montažne konstrukcije od različitih metalnih profila, čija će visina biti modularna u rasponu od 1,2 do 3,5 m. Interne trafostanice bit će izvedene kao vanjske kontejnerske izvedbe. Ulazno-izlaznom akcijom planirano je spajanje na postojeći vod. Predviđena je i fazna izgradnja postrojenja za skladištenje energije u dvije faze. U prvoj će se fazi izgraditi baterijski spremnik električne energije 2×150 MW i 600MWh te priključak na elektroenergetsku mrežu. U drugoj fazi izgradit će se postrojenje za skladištenje energije pohranjene u vodiku elektrolizatora s pripadajućim sustavima. Interni putovi unutar sunčane elektrane bit će širine oko tri metra, a ukupne duljine od oko 24,46 kilometara. Kako stoji, ovdje se ne radi o klasičnoj solarnoj elektrani, već o agrosolarima, koji su uzdignuti od same zemlje, a ispod njih se može nastavi obavljati poljoprivredna proizvodnja.
To je način na koji se projekt može oplemeniti, ali i dobiti dozvolu za gradnju na poljoprivrednom zemljištu. Sve navedeno, a pogotovo dio vezan uz skladištenje energije, ovaj projekt čini jednim od najvrjednijih na našem području općenito. Kako doznajemo, proces otkupa zemljišta je u tijeku, a dio zemljišta je kupljen ili je dobiveno pravo građenja. Isto tako, općina Legrad dala je pravo građenja za dio zemljišta za gradnju solarne elektrane, ali su vijećnici odbili dati dodatnih 70 hektara, jer, kako je većina smatrala, radi se o megalomanskom projektu.
– Nemam namjeru sada govoriti o procesu otkupa zemljišta. No uvjeravam vas da to neće biti problem. Već sada mogu reći da bi se elektrana trebala pustiti u pogon krajem 2026. godine. Zaposlit ćemo do 100 ljudi i u proračun godišnje isplatiti oko milijun eura. Vi (Koprivničko-križevačka županija, op. a.) ste po ulaganjima najgori u Hrvatskoj, to vam treba biti jasno. Mišljenja sam da bi ovaj projekt mogao gospodarski podići ovaj kraj – naveo je Hrlec.
Inače, mora se spomenuti da je Boris Hrlec, nekadašnji istaknuti član HSS-a, u prošlosti imao i sudskih epiloga u njegovim bivšim ulaganjima te nekoliko propalih mega projekata. Hoće li ovaj zaživjeti, a nedavno je izdano rješenje s kojim se potvrđuje da projekt nije štetan za ekološku mrežu, pokazat će vrijeme.
FOTO Arhiva
