Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, na području Koprivničko–križevačke županije u ožujku je bilo 41.900 radno aktivnog stanovništva, od čega 18.837 žena. To je gotovo dvije tisuće više radno aktivnog stanovništva u odnosu na prije četiri godine, kada ih je bilo 39.963. Stopa registrirane nezaposlenosti u županiji u istom je razdoblju iznosila 4,1% (3,2% među muškarcima i 5,2% među ženama), što je najmanja stopa nezaposlenosti još od lipnja prošle godine. Po tome je Koprivničko–križevačka županija šesta u Hrvatskoj, a bolja situacija po pitanju zaposlenosti u ožujku bila je tek u Varaždinskoj (2,9), Istarskoj i Gradu Zagrebu (3), Zagrebačkoj (3,2) i Krapinsko–zagorskoj (3,4) županiji. Ukupno je u ožujku na području Koprivničko–križevačke županije bilo zaposleno 40.178 ljudi, od čega 17.849 žena. Više od četvrtine zaposlenih, odnosno njih 11.336, radi u prerađivačkoj industriji, a potom slijedi kategorija trgovina na veliko i malo te popravak motornih vozila s 5.060 zaposlenih. Poljoprivredom, šumarstvom i ribarstvom bavi se 3.293 ljudi, a u obrazovanju je zaposleno 2.892 ljudi, od čega gotovo 80% žena.
Euro manje
Građevinarstvom se bavi 3.728 ljudi, a ne treba čuditi da su gotovo 95% zaposlenih u tom sektoru muškarci. Djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi bavi se 2.551 ljudi, od čega 80% zaposlenika otpada na žene. Kad je riječ o prijevozu i skladištenju, u tom je sektoru posao pronašlo 1.645 ljudi, a 1.441 osoba u Koprivničko–križevačkoj županiji bavi se stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. U javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju radi 2.197 ljudi, a djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bavi se 1.263 ljudi. U istraživanju Državnog zavoda za statistiku objavljeni su i podaci o plaćama po sektorima. Ali u bruto iznosu i to zaključno s mjesecom prosincem prošle godine, kada je prosječna bruto plaća u Koprivničko–križevačkoj županiji iznosila 1465 eura ili jedan euro manje u odnosu na mjesec ranije. No, u odnosu na prosinac 2022. godine, prosječna bruto plaća porasla je za 200 eura jer je samo godinu ranije ona iznosila 1.265 eura. Najveći je to porast bruto plaće zadnjih godina jer je u razdoblju od siječnja 2020. pa sve do prosinca 2022. godine ona rasla za svega 174 eura.
IT sektor u blagom padu
Gledano po djelatnostima, najveće bruto plaće imali su zaposleni u sektoru informacije i komunikacije, u koje se ubraja i IT sektor. Prosječna bruto plaća u tom je sektoru u prosincu iznosila 2.033 eura, što je pad u odnosu na prethodne mjesece, pogotovo u odnosu na studeni, kada je plaća iznosila 2.100 eura bruto. Porast je zato doživio sektor zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, gdje su plaće u prosincu iznosile prosječno 1.960 eura bruto te je zdravstveni sektor prestigao financijski i osiguravateljski sektor. Zaposlenima u tim djelatnostima plaće su u prosincu prošle godine prosječno iznosile 1.873 eura bruto, što je za gotovo 60 eura manje nego mjesec ranije. Onima zaposlenim u javnoj upravi i obrani prosječne bruto plaće također su bile veće nego financijašima i iznosile su okruglih 1.900 eura, pedesetak eura više u odnosu na mjesec ranije. Najgore su prošli oni s najnižim plaćama, a to su zaposlenici na administrativnim poslovima i pomoćnim uslužnim djelatnostima, koji su prosječno u brutu u prosincu zarađivali 1.023 eura, čak 64 eura manje nego mjesec ranije.
FOTO ilustracija
