Ukupna procijenjena šteta od prirodnih nepogoda na području Koprivničko–križevačke županije u proteklih pet godina iznosila je više od 120 milijuna eura. Samo u prošloj godini procijenjena materijalna šteta nastala prirodnim nepogodama iznosila je 30,8 milijuna eura, a glavni uzročnik te štete lani je bila suša. Zbog toga je župan proglasio i prirodnu nepogodu sušu za područje cijele županije, a poznato je i kolika je bila šteta po pojedinoj jedinici lokalne samouprave. Izuzev Općine Sveti Ivan Žabno koja jedina nije poslala podatke o šteti.
– Po unosu svih prijavljenih šteta i izradi konačnih izvješća na razini gradova i općina, dostavljena su i konačna izvješća o štetama za područje cijele Županije. Županijsko povjerenstvo donijelo je zaključak o podnošenju zahtjeva za dodjelu bespovratne pomoći gradovima i općinama radi djelomičnog ublažavanja posljedica prirodne nepogode, s obzirom na to da su nastale štete takvog opsega da ih poljoprivredni proizvođači, kao ni jedinice lokalne samouprave, ne mogu samostalno sanirati – stoji u izvješću u kojem se navodi da je Županijsko povjerenstvo 9. listopada izradilo konačno izvješće i potom ga dostavilo Državnom povjerenstvu pri ministarstvu financija.
Ublažavanje posljedica
I dok je, kao što je navedeno, šteta samo u Koprivničkoj županiji iznosila više od 30 milijuna eura, Vlada je 17. prosinca prošle godine donijela Odluku o dodijeli sredstava za pomoć, ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. Ali u ukupnom iznosu od 1,36 milijuna eura za cijelu Hrvatsku, od čega je jedinicama lokalne samouprave u Koprivničko–križevačkoj županiji, barem za sada, pripalo – ništa!
– Jedinicama lokalne samouprave u Koprivničko–križevačkoj županiji nisu doznačena sredstva pomoći za štete uzrokovane prirodnim nepogodama u 2025. godini. Informacija o načinu i vremenu isplate pomoći za štete uzrokovane prirodnom nepogodom sušom u 2025. godini nije dostupna – navodi se u izvješću županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu, vodno gospodarstvo, zaštitu okoliša i zaštitu prirode. Ističe se da postoje mjere Vlade RH pa se oni kojima je nastala šteta uslijed prirodnih nepogoda mogu prijaviti na natječaj „Obnove poljoprivrednog potencijala“ iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. za što je ukupno raspoloživo 10 milijuna eura. I to za cijelu Hrvatsku. Tu je i natječaj potpore za osiguranje poljoprivredne proizvodnje, za što je ukupno u cijeloj Hrvatskoj raspoloživo nešto više od 24 milijuna eura, a maksimalni iznos godišnje potpore po korisniku je 75 tisuća eura. I Koprivničko–križevačka županija u svom proračunu ima osigurana sredstva kojima se potiče osiguranje u poljoprivredi s ciljem smanjenja rizika od mogućih financijskih gubitaka zbog šteta u biljnoj proizvodnji, nastalih djelovanjem prirodnih nepogoda. U prošloj godini je tako u sklopu javnog poziva za Potporu male vrijednosti za osiguranje u poljoprivredi za 22 korisnika županijske potpore dodijeljeno ukupno 5.193,54 eura. To znači da su proizvođači kojima prirodne nepogode poput suše, snijega, poplave, orkanskog vjetra, proljetnog mraza ili tuče unište usjeve, ako nisu osigurani, prepušteni sami sebi.
– Za prirodnu nepogodu nastalu 2024. godine dobili smo nešto, za što je Vlada aplicirala preko nekakvih europskih mehanizama za pomoć. Za štetu nastalu prošle godine nije dobiveno još ništa, a nemam informaciju ni hoće li. Svi smo popisivali nastalu štetu, slalo se to, a hoće li biti kakve isplate naknade, ne zna se – istaknuo je podravski poljoprivrednik Ivica Baranašić.
Tvornica pod vedrim nebom
Problem je i što se tek manji broj poljoprivrednika odlučuje na osiguranje, a i iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) nedavno su za Hinu istaknuli da zbog klimatskih promjena osiguranje usjeva postaje neprofitabilno i da ni osiguravatelji nisu pretjerano zainteresirani za takve police. Osiguravatelji traže povećanje premija i(li) ograničenje pokrića što za poljoprivrednike, unatoč subvenciji države i lokalnih vlasti, može predstavljati ozbiljnu prepreku u sklapanju polica u onom opsegu koji bi ih adekvatno financijski zaštitio od rizika kojima su izloženi, posebice onih uzrokovanih prirodnim nepogodama. Podaci o štetama nastalim od tuče i ostalih nepogoda vode se od 1998. godine, a pomalo zastrašujuće djeluje podatak da je samo u proteklih pet godina nastala gotovo jednaka šteta kao u prijašnje 23 godine zajedno. I dok je ukupna šteta od 2021. do 2025. godine iznosila oko 120 milijuna eura, ukupna šteta od prirodnih nepogoda od 1998. do 2020. godine iznosila je nešto više od 140 milijuna eura. Prošla je godina s 30,8 milijuna eura štete bila druga najgora u povijesti, odmah iza rekordne 2022. godine, kada je šteta od prirodnih nepogoda bila veća od 36 milijuna eura. Sve to potvrđuje da je poljoprivreda iz godine u godinu sve zahtjevnija.
– Pitanje je koliko država i dokle može pomagati u takvim slučajevima jer poljoprivreda je tvornica pod vedrim nebom i nažalost vidimo da su vremenski ekstremi sve prisutniji pa ćemo se morati prilagoditi – zaključio je Baranašić.
FOTO ilustracija
