Kawasakijeva bolest kod nas je relativno rijetka akutna bolest dječje dobi, za sada još uvijek nepoznatog uzroka, koja može imati za posljedicu trajne promjene na koronarnim krvnim žilama koje krvlju opskrbljuju srčani mišić.
Bolest je prvi opisao japanski pedijatar Tomisaku Kawasaki 1967. godine, a nakon toga je uočena njezina pojava širom svijeta. Ova se bolest javlja samo kod djece, najčešće mlađe od pet godina.
Učestalost joj varira u različitim populacijama, značajno je viša u Japanu, ali i među djecom japanskog porijekla koja žive u drugim krajevima svijeta. U Hrvatskoj godišnje oboli desetak djece. Bolest se javlja sezonski, češće pred kraj zime i u proljeće.
Unatoč više od 50 godina praćenja, pravi uzrok bolesti još je uvijek nepoznat. U različitim tkivima vidljive su upalne promjene malih i srednjih arterija, od kojih je za dugoročnu prognozu najvažnija zahvaćenost arterija koje krvlju opskrbljuju srce – koronarnih arterija.
Dijagnoza bolesti postavlja se na temelju kliničkih kriterija, ne postoji specifičan laboratorijski test kojim bi se ova bolest mogla dijagnosticirati. Prvi od kriterija za postavljanje dijagnoze je vrućica koja traje dulje od pet dana. Osim toga, trebaju biti prisutna bar četiri od pet navedenih znakova: konjunktivitis, promjene sluznice usne šupljine i usana, otok limfnih čvorova na vratu, osip, promjene šaka i stopala.
Ubrzo po početku vrućice, kod 90 posto djece javlja se obostrani konjunktivitis, upala spojnice oka koja se očituje kao crvenilo očiju, bez gnojne sekrecije. Više od 95 posto djece ima promjene usne šupljine i usana. Usnice su žarko crvene, ispucale, a jezik izgleda ‘malinasto’ – izrazito crveno, s naglašenim okusnim pupoljcima.
U oko 60 posto djece javlja se otok limfnih čvorova na vratu, obično samo na jednoj strani vrata, s bar jednim limfnim čvorom većim od 1,5 cm. U prvim danima vrućice više od 95 posto djece razvija osip koji može biti različitog izgleda, ponekad se javlja kao crvene mrlje po cijelom tijelu, a ponekad oponaša osip koji vidimo u drugim zaraznim bolestima (npr. šarlahu ili ospicama).
U akutnoj fazi bolesti vidi se mrljasto crvenilo i druge promjene kože dlanova i tabana, a često i oticanje u području šaka i stopala. Kroz 2-3 tjedna može doći do ljuštenja kože na šakama i stopalima. Rano postavljanje sumnje na Kawasakijevu bolest od iznimne jevažnosti jer pravovremeno liječenje značajno smanjuje rizik trajnih promjena na koronarnim arterijama.
Smrtnost pacijenata koji obole od Kawasakijeve bolesti je 0,2 posto, a najčešći uzrok je srčani infarkt zbog začepljenja koronarnih arterija. Velika se većina djece uz pravodobno liječenje oporavi u cijelosti i bez posljedica. (zdravobudi.hr)
Foto: Ilustracija
