Hoće li svinjska kuga zaista uništiti hrvatsko svinjogojstvo? Hoćemo li biti gladni svinjetine? Ako svinjetine i bude, hoće li ona biti preskupa da ju kupujemo? Sve to, ali i još mnogo toga pitanja su koja si javnost i razni stručnjaci svakodnevno postavljaju. Damir Jagić, uzgajivač svinja iz Hrženice, nedaleko od Ludbrega ujedno je predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske. Možda je i najbolje upućen u stanje Hrvatskog svinjogojstva.
– Za početka odmah da raščistimo, brojka da je Hrvatska samodostatna 50 posto u proizvodnji svinjskog mesa nije točna. Ako gledamo neku temeljnu samodostatnost, a to je godišnja proizvodnja odojaka, samodostatni smo 20 posto. Tu smo u velikim problemima, ovih 50 posto kojih se spominje je sveukupni broj svinja koji se uzgoji u Hrvatskoj, ali veliki dio odojaka se kupuje, tako da su brojke još dramatičnije. Mi smo od ulaska u Europsku Uniju izgubili 30 posto proizvodnje, a tako je i u mliječnom sektoru – naveo je Jagić.
Isto tako, naš sugovornik tvrdi da je svinjska kuga, ali i općenita kriza u svinjogojstvu u Hrvatskoj stigla u najgore vrijeme. Hrvatska se ulaskom u EU još više oslonila na uvoz mesa, većinom iz glavnih proizvođača svinjskog mesa u Europi. Radi se o Nizozemskoj, Njemačkoj, Danskoj i još nekim zemljama, koje sad zbog strateškog interesa smanjuju proizvodnju mesa. Hrvatska je malo tržište i uvijek se našlo dovoljno viškova u proizvodnji da bi pokrili vlasti potrebe.
– Izrazito je važan ovdje pojam viška. Mi smo većinom kupovali taj višak po povoljnim cijenama. Njega je bilo dovoljno da podmirimo svoje potrebe. Zbog velikog zagađenja svojih poljoprivrednih zemljišta, kao posljedicu intenzivne eksploatacije zemljišta veliki europski uzgajivači smanjuju proizvodnju svinjetine i to će nastaviti činiti. To znači da viškova neće biti, a to nesumnjivo dovodi do toga da ćemo svinjetinu kupovati po visokoj cijeni. Mi smo tu nemoćni. Kad bi hrvatski uzgoj svinja bio dovoljan za domaće potrebe vlada bi mogla intervenirati i subvencionirati našu proizvodnju, time bi i proizvođači mogli nuditi meso po povoljnijoj cijeni. No problem je da sad nemamo koga subvencionirati. Ono što smo radili bilo je u tom trenutku povoljnije, ali dugoročno smo napravili veliku štetu – izjasnio se podravski uzgajivač svinja o poljoprivrednoj politici zadnjih desetak godina.
Što se tiče svinjske kuge ona je najviše zahvatila Vukovarsko-srijemsku županiju, koja drži između 15 i 20 posto domaće proizvodnje, no daljnje širenje značilo bi kataklizmu hrvatskog svinjogojstva.
– Možda su neki uzgajivači ljuti na mjere koje provodi Ministarstvo, ali radi se o izrazito ozbiljnoj stvari. Ministarstvo tako i pristupa, to se mora reći. Možda je u početku bilo pogrešaka, ali sada se radi s apsolutnom ozbiljnošću i odgovornošću, jer ako bi se zaraza proširila i na Osječko-baranjsku županiju, slijedi katastrofa – rekao je Damir Jagić.
Što se tiče grešaka koje je Ministarstvo napravilo, Jagić kaže da se nije smjela zabraniti trgovina i promet svinjama sa zaraženog područja, ali pod organiziranim uvjetima.
– Imam iskustvo od prošle pojave svinjske kuge tamo, 2006. ili 2007. godine i ,prema tom iskustvu, prometovanje zdravim svinjama moglo se dopustiti. Svaku životinju trebalo se testirati i ako je zdrava dopustiti da se negdje drugdje nastavi tov ili da ide u klaonicu, ovako su ljudima to zabranilo, a svaka ozbiljna proizvodnja ima svoje cikluse. Svakih deset dana je izlaz svinja, krmače se prase i to je ciklus. No, ako ti 50 dana ne smiješ iz farme iznijeti niti jednu svinju onda to sve pada u vodu. Tada je farmer prisiljen raditi nešto mimo zakona i svinje prodavati na crno. Kada se tako radi onda je opasnost od proširenja najveća. To je po meni bila najveća greška – istaknuo je predsjednik saveza uzgajivača svinja
No čini se da je problem ipak u specifičnom načinu uzgoja, u predjelima gdje je izbila svinjska kuga i tu bi se trebalo naći rješenje. Upravo zbog toga u našem kraju vrlo je malo vjerojatno da će doći do izbijanja svinjske kuge, osim ako bolesne životinje nekako ne dođu do nas, što je opet malo vjerojatno.
– Istina je da je izrazito velika opasnost od zaraza u uzgoju gdje svinja gotovo slobodno šeta po šumi i gdje jede žir kojeg su možda zarazile divlje svinje, koje su najveći prijenosnik ovo bolesti. Tu dolazimo i do ovih mjera koje radi Ministarstvo i naših prijedloga ispred saveza – kaže Jagić, koji je nadodao da je Ministarstvo prihvatilo većinu njihovih prijedloga.
– Naši uvjeti bili su da se poljoprivrednici obeštete za svaku svinju, ali i da im se prizna trošak jer oni još godinu dana ne smiju uzgajati svinje. U odštetu se mora ubrojiti i taj trošak kako bi bilo šanse da se dio tih uzgajivača vrati u taj posao. Krive su tvrdnje da bi trebali opstati samo veliki proizvođači jer bez malih se ne može. To se vidi i na mlijeku, gdje bez malih proizvođača samodostatnost brzo pada. Ministarstvu smo također predložili da se uzgajivačima koji su pogođeni sufinancira izgradnja nekih tipskih građevina za uzgoj koje će odgovarati minimalnim uvjetima uzgoja – zaključio je Damir Jagić.
FOTO/VIDEO Nikola Wolf
