[RAZGOVOR] Bernard Vukušić, predsjednik Gradske organizacije HDZ-a Koprivnica

“Skupljat ćemo potpise protiv poskupljenja komunalne naknade, a Koprivnica mjerljivo zaostaje za gradovima u okruženju”

razgovarao: Stjepko Gambiroža

S Bernardom Vukušićem, predsjednikom Gradske organizacije HDZ-a Koprivnica, razgovarali smo o tome što zamjera gradonačelniku Mišelu Jakšiću, kako ocjenjuje gradsku stanogradnju i zašto njegova koalicija najavljuje prikupljanje potpisa protiv promjena zona komunalne naknade. Govorio je i o brzoj cesti do Koprivnice, izbornim rezultatima HDZ-a, državnom udjelu u Podravki i promjenama koje je tijekom 26 godina rada kao veterinar vidio u poljoprivredi Podravine.

PL: Kako kao predsjednik koprivničkog HDZ-a gledate na političku situaciju u gradu u kojem je već duže vrijeme na vlasti SDP?

– Uvažavajući činjenicu da je u Koprivnici na vlasti već 25 godina, u tom vremenu je stasala cijela generacija mladih ljudi i birača kojima je teško zamisliti da su postojali ili da su mogući i neki drugi politički izbori. Na meni je kao predsjedniku gradske organizacije HDZ-a da pokažem kako postoje druge mogućnosti i drukčije vizije razvoja Koprivnice. U tom se razdoblju moglo i trebalo ostvariti više, a u vremenu koje je pred nama aktivno ćemo otvarati teme koje zanimaju naše sugrađane i tiču se njihovih svakodnevnih potreba te ćemo ponuditi drukčiju, moderniju viziju razvoja našeg grada.

PL: Što se konkretno moglo ostvariti? Kako ocjenjujete deset godina rada gradonačelnika Mišela Jakšića?

– Opći je dojam, ne samo moj, nego i među sugrađanima čujem da je gradonačelnik posljednjih godina sustavno posvećen izgradnji vlastite prepoznatljivosti na nacionalnoj političkoj sceni zanemarujući pritom probleme sugrađana i probleme grada.

PL: Mislite li da nedovoljno vremena provodi u Koprivnici?

– Govorim o dojmu koji čujem među sugrađanima i to je opća percepcija. Kao saborskog zastupnika i potpredsjednika Sabora možete ga vidjeti diljem Hrvatske. Govori o uzrocima inflacije, u Gospiću o interesima građana Like, a u Splitu se bavi organizacijom SDP-ove stranačkih struktura. Po meni, za to vrijeme izostaje potreban angažman u Koprivnici. Stanogradnja je jedan od primjera i vidimo da se po cijeloj Europi događaju prosvjedi zbog rasta cijena stanovanja i cijena nekretnina koje su otišle u nebo, a tu kod nas se ništa ne poduzima

PL: Stanovanje je problem u cijeloj zemlji. Nije li za njegovo rješavanje prije svega odgovoran HDZ, koji je na vlasti na državnoj razini?

– Problem je širi od Koprivnice i Hrvatske, no gradonačelnik Jakšić i gradska vlast nisu prepoznali taj problem. Od korona krize u Koprivnici je zbog niza socioekonomskih faktora znatno porasla potražnja za stanovima, a u isto vrijeme ponuda nije pratila takav rast što je imalo za posljedicu snažan rast cijena novogradnj. Koprivnica je specifična jer ima Agenciju za poticanu stanogradnju čija je osnovna i jedina zadaća prepoznavati potrebe za stambenim prostorom, planirati i organizirati projektiranje, građenje i stavljanje na tržište iste. Od 2011. kroz APOS je, prema podacima kojima raspolažemo, izgrađeno i ponuđeno 89 stanova. Zanimljivo je da je u deset godina mandata Mišela Jakšića izgrađeno samo njih devet, a u posljednjih pet godina nijedan. Gradonačelnik, gradska uprava i APOS propustili su koristiti snažan alat koji su imali u rukama kojim su mogli utjecati na stambenu politiku i tržište nekretnina i tako ublažiti trendova snažnog rasta cijena što bi građanima stanove učinilo dostupnijima.

PL: Koliko biste vi stanova gradili i na koji način?

– Novi zakon o priuštivom stanovanju prepoznaje probleme i otvara nove mogućnosti i grad treba pronaći zemljišta na lokacijama na kojima ljudi žele živjeti. Prije godinu dana na Gradskom vijeću otvorili smo pitanje rada APOS-a i na taj način iznudili najavu o gradnji 12 stanova. U kojoj je fazi taj projekt danas, ne znam. U Koprivnici se kvadrat novogradnje plaća od 3.000 do 3.500 eura, dok se u nekim drugim gradovima grade stanovi po zajamčenoj cijeni od nekih dvije tisuće eura po kvadratu. Đurđevac je, iako znatno manji od Koprivnice, našao način kako planirati i izgraditi 280 stambenih jedinica. Time može privući mlade obitelji koje traže način da riješe stambeno pitanje, a priuštivo stanovanje smatram jednom od najvažnijih demografskih mjera.

PL: Kažete da Koprivnica mjerljivo zaostaje za gradovima u okruženju. S kojim gradovima je uspoređujete i po kojim pokazateljima?

– Uspoređujem je s Bjelovarom i Viroviticom, gradovima slične veličine i značenja. Iznijet ću vrlo konkretne podatke i zamoliti sugrađane da kad se provezu kroz Viroviticu sažmu vizualne dojmove. Analizirajući proračune tih gradova došli smo do zaključka da je stavka kapitalnih rashoda, dakle izdaci iz kojih se financiraju infrastrukturni i javno – komunalni projekti, u Koprivnici su oko 1.050 eura po stanovniku, u Bjelovaru 1.215, a u Virovitici 1.600 eura. Znakovito je da se tamo puno više ulaže u vizure budućnosti.

PL: Ali Koprivnica ima snažnu industriju i više zaposlenih od većeg Bjelovara, recimo Koprivnica ima osam tisuća stanovnika manje od Bjelovara, a svejedno dvjestotinjak ljudi više tu radi. O Virovitici da ne govorimo jer je ona po svim gospodarskim pokazateljima, od zaposlenosti, plaća i svega na zadnjem mjestu u Hrvatskoj. Nisu li i ti podaci o zaposlenosti pokazatelj razvoja?

– Baš zato, imamo snažnu industriju, stabilnu poreznu bazu, a činjenica je da imamo nikad veću zaposlenost i nikad manju nezaposlenost. Prihodi od poreza na dohodak, koliko se može iščitati iz proračuna, rasli su s oko 20 na 25 milijuna eura, no pitanje je koliko iz toga izvlačimo, raspolažemo s više, a rastemo i razvijamo se mjerljivo i usporedivo manje. Bjelovar snažno ulaže u projekte za koje očekuje da će donijeti novo zapošljavanje, doseljavanje i turistički rast. Sjetimo se Šoderice. Sedamdesetih, a osobito osamdesetih, Bjelovarčani su dolazili k nama zbog sadržaja na Šoderici, a sada mi odlazimo u Bjelovar i konzumiramo njihove sadržaje, izgradili su toplice Wellovar i naši građani će sada odlaziti tamo i ostavljati svoj novac dok je prije bilo obruto. Taj primjer najbolje oslikava kako su se stvari u tih 35 godina promijenile.

PL: HDZ je godinama podupirao Darka Korena na čelu Županije. Zašto se u tom razdoblju nije više učinilo za Šodericu?

– HDZ je na razini županije podržavao Korena i ne znam koliko se po tom pitanju moglo uopće napraviti jer je Šoderica ipak u nadležnosti Općine Legrad. Teško mi je govoriti o tome tko je što tada mogao ili trebao učiniti. Promijenile su se i socioekonomske okolnosti i navike ljudi. Primjerom Šoderice htio sam pokazati koliko se odnos dvaju gradova promijenio i otvoriti pitanje razboritosti izbora investicija i smjera vlastitog razvoja.

PL: Koje biste projekte, osim stanogradnje, stavili u prvi plan?

– Osim stanogradnje, želim ukazati na nedovoljno razborito korištenje europskih fondova koji u ovom trenutku stoje na raspolaganju i prijašnjih godina smo to slabašno koristili. Dobro je što smo u obnovi triju osnovnih škola uspjeli povući dio europskih sredstava, ali mislim da smo Nacionalne planove za oporavak i otpornost i oporavak te konkurentnost i koheziju mogli bolje iskoristiti i za obnovu pročelja javnih zgrada. Gradska vijećnica, Čitaonica „Fran Galović” i vatrogasni domovi dobri su kandidati za takvu obnovu, a druge sredine u okruženju više su koristile te mogućnosti. Mi smo propustili priliku značajnije koristiti ta sredstva.

PL: Prozivali ste grad i što se nije na vrijeme uključio u državni program sufinanciranja ugradnje dizala. Što je po vama trebao učiniti?

– To je primjer nedovoljne pažnje i angažiranosti jer je država prepoznala potrebu i osmislila Plan za sufinanciranje ugradnje dizala u višestambene objekte u kojem grad može participirati u trošku do polovice iznosa, trećinu država i ostatak vlasnici objekta. Grad Koprivnica nije ni aplicirao na taj program niti pokazao želju osigurati sredstva u proračunu za tu namjenu. Grad je također mogao pomoći u prikupljanju potrebne dokumentacije suvlasnicima za aplikaciju na taj program što bi predstavljalo veliku pomoć, dok bi ugradnjom tih dizala znatno povećali kvalitetu života sugrađana s otežanim kretanjem, olakšali bi svakodnevicu starijim osobama, osobama s invaliditetom i svima koji se teško kreću i podigli vrijednost objekata s ugrađenim dizalom.

PL: Zbog spore gradnje brze ceste prozivate gradonačelnika Jakšića i župana Golubića da se premalo zauzimaju za taj projekt, ali njega vode Hrvatske ceste. Što tu mogu učiniti Grad i Županija?

– Za ovakve projekte potrebna je visoka razina razumijevanja, suglasja i suradnje lokalne, regionalne i državne vlasti. S obzirom na u ovom trenutku odnose snaga i političkih opcija, teško je za vjerovati da će u skoroj budućnosti biti pomaka u ostvarenju tog cilja. Svako malo možete vidjeti verbalna našeg gradonačelnika s premijerom, s Vladom, s ministrima, pa ne očekujemo valjda da ćemo tim retorikama i političkim komunikacijama uspjeti nešto pomaknuti i napraviti u korist i za potrebe našeg grada i sugrađana.

PL: Po tome ispada ako je netko dobar s premijerom, tada će dobiti cestu, a ako nije, onda neće?

– Apsolutno to ne znači da će netko dobiti cestu zato što je u dobrim odnosima s premijerom, no uvjeren sam da ćemo znati bolje iznijeti probleme i potrebe. Kako ćemo to učiniti, vidjet će se kad budemo u prilici. Cestovna povezanost preduvjet je ozbiljnijeg industrijskog razvoja i mislim da česta politička sukobljavanja gradonačelnika s premijerom i Vladom ne pomažu. Otkup zemljišta ide i nadam se da će brza cesta biti izgrađena u razumnom roku, a ta cesta nam je nasušno potrebna. Gradski i županijski HDZ redovito komuniciraju s Vladom i resornim ministarstvima. Upoznati su s našim potrebama i problemima, a vjerujem da bismo, preuzmemo li vlast u županiji, a nadam se i u gradu, mogli te potrebe jasnije i aktivnije zastupati.

PL: Na koji način ćete to brže izvesti? Zar nije to projekt koji vode Hrvatske ceste? Nije valjda da stvarno netko mora dolaziti tamo i nekog vući za rukav da bi se nešto gradilo?

– Neću na taj način to sada analizirati, ali uvjeravam vas da ćemo to činiti kvalitetnije.

PL: Ali na koji način?

– Neka to ostane za vidjeti kad budemo u prilici.

PL: Je li neki konkretan prijedlog koprivničkog HDZ-a u ovom mandatu prošao na Gradskom vijeću?

– Od 19 gradskih vijećnika HDZ ima troje. Aktivni su, postavljaju pitanja i upozoravaju na probleme, ali s troje vijećnika teško je dovesti prijedlog do realizacije. SDP s partnerima ima većinu i može provoditi gradonačelnikove prijedloge. Ove su godine porasle komunalna i grobna naknada te cijene odvoza otpada i vode, a zamjeram gradonačelniku što na nacionalnoj razini govori o uzrocima inflacije, dok odluke na lokalnoj razini povećavaju troškove života.

PL: Kako biste vi spriječili ili barem ublažili poskupljenja?

– Komunalna naknada već je znatno porasla u proljeće, a imamo najave da će promjena zona komunalne naknade donijeti novo povećanje. Čini mi se to potpuno nerazumljivim, a primjer je mjesni i odbor Miklinovec. Ondje imate pet ulica bez pješačke i biciklističke staze, a oni će sada ući u prvu zonu i stanovnici će plaćati više, a razina usluge ostala bi ista. Malo mi je čudno da je gradonačelnik prijedlog obrazložio snažnim ulaganjima u vrtiće i škole. To mi je obrazloženje čudno jer se, prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, naknada se koristi za održavanje postojeće i gradnju nove komunalne infrastrukture i nema veze s investicijama. Zbog toga će koalicija HDZ-a s HNS-om, HSU-om i Domovinskim pokretom početi prikupljati potpise kako bismo upozorili na ponovno povećanje naknade u istoj godini i zatražili da Grad odustane od ovakvog promjena zona.

PL: S istim partnerima izlazite na izbore za vijeća mjesnih odbora. Kakva su vam očekivanja?

– HDZ, HNS, HSU i Domovinski pokret razlikuju se u nekim ideološkim pitanjima, no razlike smo stavili po strani jer zajednički nam je interes boljitak grada i naših sugrađana. Politika počinje ondje gdje ljudi žive i tu pokazuje svoju vrijednost pa su izbori za vijeće prava prilika za to i okupili smo više od stotinu ljudi spremnih prepoznati potrebe svojih susjeda i zastupati ih pred Gradom kroz vijeća mjesnih odbora. Ono što nas snažno motivira je činjenica da se u prethodnom razdoblju vrlo malo ili ništa nije ulagalo u rubne dijelove grada i prigradska naselja.

PL: Na lokalnim izborima HDZ je dobio tri vijećnika u Koprivnici, jednog u Križevcima i nijednog u Đurđevcu, a izgubili ste i vlast u Županiji. Jeste li analizirali zašto ste tako loše prošli u gradovima, ispada li po tome da su ljudi u urbanim sredinama potpuno digli ruke od HDZ-a?

– Nakon lokalnih izbora proveli smo unutarstranačke izbore i došli su novi ljudi koji su najavili promjenu u načinu rada. Nastojimo biti prisutniji u javnosti i otvarati teme koje zanimaju ljude u gradovima i selima, a kao primjer pomaka izdvojio bih izbore za vijeća mjesnih odbora u Križevcima, gdje smo osvojili 36 posto vijećničkih mjesta.

PL: Izlaznost na izbore za mjesne odbore obično je mala. Koliko vam ti rezultati onda govore o raspoloženju birača?

– To je naše prvo prolazno vrijeme. Tako nakon prve godine na čelu koprivničkog HDZ-a gledam i na predstojeće izbore za mjesne izbore u Koprivnici. Pokazat će nam kakvo je raspoloženje među sugrađanima, našim biračima, članovima i simpatizerima.

PL: Treba li država prodati svoj udjel u Podravki ili ga zadržati?

– O mogućoj prodaji pojavila se neslužbena informacija, a ja ne želim nagađati hoće li se udjel prodavati. Uostalom, ta neslužbena informacija se pojavila u jednom lokalnom mediju i nitko nije kasnije ništa o tome pisao, a gradonačelnik Jakšić je to odmah iskoristio da se postavi kao nekakav zaštitnik Podravke. Podravka je društvo čije su dionice na Zagrebačkoj burzi, a država u njemu ima određeni udjel. U posljednjih pet godina Podravka je prošla snažan investicijski ciklus i tu su tvornica tjestenine, pogon za preradu povrća, obnovljena je upravna zgrada i izgrađen je logističko – distributivni centar, kao i preuzimanje Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci. Time se povezala primarna poljoprivredna proizvodnja i prerada te se pozicionirala kao jedan od najvažnijih subjekata u hrvatskoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

PL: Kako komentirate izbor bivšeg dožupana Ratimira Ljubića u Nadzorni odbor Podravke?

– Gospodin Ljubić, kao i ostali članovi Nadzornog odbora, predstavlja vlasnike odnosno državu. O tome nemam što dodati.

PL: Po struci ste veterinar, dugo se bavite tim poslom. Kako ste uopće odlučili ući u politiku?

– Priroda posla veterinara je takva da ste stalno među ljudima i ulazite u njihove domove, a imao sam i osobne razloge jer su u jednom trenutku država i društvo stali iza mene. Osjećam obvezu da i ja dam svoj doprinos društvu, polazeći od svog demokršćanskog sustava vrijednosti. Već 26 godina radim kao veterinar u Koprivnici i Podravini. Upoznao sam mnogo ljudi, svjedočio velikim promjenama u poljoprivredi i još uvijek radim posao koji volim i jako sam ponosan na to.

PL: Kako se u tih 26 godina mijenjao vaš posao? Nekada su veterinari više radili sa stokom, a danas veći dio posla čine kućni ljubimci?

– U posljednjih 30 godina kontinuirano pada ukupan broj stoke, što se odrazilo i na proizvodnju. U isto vrijeme se poljoprivreda snažno restrukturirala. Danas imamo gospodarstva koja su po konkurentnosti na razini kvalitetnih europskih gospodarstava, i u ratarstvu i u stočarstvu.

FOTO Nikola Wolf

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

PODSJETNIK

Pruga se sutra zatvara na dva tjedna

Za tu poziciju prošle je godine mjesečna naknada bila 4.503 eura bruto

Poznati odvjetnik izabran za zamjenika predsjednika Nadzornog odbora Podravke

nova prometna rješenja u križevcima

Mijenja se tko ima prednost u nekoliko gradskih ulica