Ima, i to je danas izvan svake sumnje. Niz čvrstih i kvalitetnih dokaza potvrđuju vezu između kolesterola (vrsta masnoća) u krvi i srčanih oboljenja. Ovdje su izneseni neki od glavnih takvih dokaza:
1. Epidemiološke studije. Promatranje većih populacija ljudi (kao što je bilo u poznatoj framinghamskoj studiji, u kojoj se pratilo više od 5000 osoba) opetovano je pokazalo, i kod muškaraca i kod žena, da je razina kolesterola u krvi jedan od najvažnijih pretkazatelja (jasno, skupa s krvnim tlakom, pušenjem i obiteljskom povijesti) rizika za pojavu srčane, koronarne bolesti. Deseci sličnih studija došli su do istih zaključaka.
2. Ispitivanja na životinjama. Premda se uvijek mora biti oprezan kod prenošenja zaključaka na ljudska bića, koji su dobiveni na osnovu eksperimenata na životinjama, barem je zanimljiva činjenica da životinje mnogo manje obolijevaju od srčane bolesti kad im se daje hrana s malo kolesterola ili kad im se daju lijekovi za smanjenje kolesterola u krvi.
3. Studije u različitim narodima. Usporedbe različitih nacija i različitih vrsta društava svaki su put pokazale da narodi koji konzumiraju hranu s puno masnoća imaju učestalija srčana oboljenja, nego one zajednice koje jedu manje masnoća. Štoviše, kada pojedine etničke grupe migriraju u neko novo društvo, pokazuju sklonost stjecanju istih koncentracija kolesterola u krvi i istih rizika srčanog oboljenja, kao i društva u koje su se naselili. Ta činjenica sugerira da faktori okoline, kao što je ishrana, mogu biti više odlučujući u određivanju rizika nego genetski faktori.
4. Studije na ljudima s visokim rizikom. Kod osoba koje dobiju srčano oboljenje u vrlo mladoj dobi ili u obiteljima u kojima je srčana bolest posebno česta, veoma se često utvrde neuobičajeno visoke razine kolesterola u krvi.
5. Ispitivanje začepljenih koronarnih arterija. Kolesterol je uvijek prisutan u područjima blokiranih srčanih koronarnih arterija. Detaljno izvršena ispitivanja pokazala su da je kolesterol u tim dijelovima srca prešao iz krvi u stijenku krvne žile. Ustvari, kolesterola se uvijek nađe “na mjestu zločina”.
Koja hrana smanjuje kolesterol u krvi?
Najdjelotvorniji način smanjivanja razina kolesterola je smanjiti količinu masnoća u ishrani. Za većinu ljudi to znači određeno prebacivanje s masnog mesa i svinjskih prerađevina na krtije meso, ribu i perad. Osim toga, možda će trebati smanjiti količinu masti i u mlijeku (prebacivanjem punomasnog na obrano mlijeko i ograničenjem konzumiranja šlaga) i zamijeniti maslac margarinom.
Drugi važan faktor je vrsta konzumirane masnoće. Većina biljnih ulja sadrži višestrukonezasićene masti, dok su većina životinjskih masnoća tzv. zasićene masti. Zamjena zasićenih masnoća višestruko nezasićenim masnoćama rezultira smanjenjem razina kolesterola u krvi, čak i ako je količina ukupno konzumiranih masti ostala nepromijenjena.
Jaja su jedini značajan direktni izvor kolesterola i američko udruženje za borbu protiv srčanih bolesti preporučuje određena ograničenja u broju pojedenih jaja (npr. ne više od 3-4 tjedno).
Neki medicinski izvještaji ukazuju da osobe s niskim razinama kolesterola, kao i oni koji uzimaju lijekove za smanjenje kolesterola, mogu imati povećani rizik od raka (i pored smanjenog rizika od srčanog oboljenja). Na primjer, spomenuta framinghamska studija, koja je tako jasno istakla kolesterol kao rizični faktor za bolesti srca, istovremeno je pokazala da je kod muškaraca (koje se ispitivalo u studiji) – ali ne i kod žena – rizik od raka (posebno raka debelog crijeva) bio najveći kod onih koji su imali najniže razine kolesterola. Značaj ovog nalaza još uvijek nije potpuno jasan. Taj nađeni povećani rizik od raka može djelomično biti rezultat jednostavne činjenice da netko tko ne umre od bolesti srca (zato jer je razina njegovog kolesterola niska), mora na koncu od nečega umrijeti, a rak je nakon srčanih bolesti najčešći uzrok smrti u Americi.
U svakom slučaju, dokazi koji govore u prilog veze rak – niski kolesterol još su uvijek slabi – mnogo slabiji nego podrobni dokazi koji potvrđuju da smanjenje kolesterola u krvi pomaže prevenciji srčanog oboljenja.
dr. Ivo BELAN
