Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Svakih 30 sekundi u svijetu netko umre od ove bolesti

Svjetski dan hepatitisa obilježava se svake godine 28. srpnja radi podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa. Virusni hepatitisi s posebnim naglaskom na hepatitis B i C, još uvijek predstavljaju globalni javnozdravstveni izazov.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ovu inicijativu uvrstila je među četiri kampanje za pojedinačne zarazne bolesti, a u suradnji sa Svjetskim savezom za hepatitis kampanji je dodjeljen slogan Hepatitis ne može čekati!, u kojoj se pažnja usmjerava na potrebu ubrzanja napora za eliminaciju hepatitisa, koji su posebno usporeni tijekom pandemije bolesti COVID-19. Hepatitisi su još uvijek globalni javnozdravstveni izazov jer svakih 30 sekundi u svijetu jedna osoba izgubi život od posljedica bolesti povezanih s hepatitisom. Više od 1,1 milijun života izgubljen je svake godine zbog posljedica zaraze hepatitisom B i C. Na virusne hepatitise B i C stavlja se poseban naglasak budući da pripadaju takozvanim „tihim bolestima“ odnosno bolestima koje dugo vremena teku bez prepoznatih simptoma. Dugotrajna, neliječena infekcija može uzrokovati teška oštećenja jetre i zdravlja.

Hepatocelularni karcinom kao posljedica neliječene bolesti u stalnom je porastu, a većina se otkrije u fazi prekasnoj za uspješno liječenje. Testiranje na hepatitis B i C jedini je način pravovremenog otkrivanja bolesti. U doba pandemije bolesti COVID-19 testiranja na hepatitise smanjena su za oko 60 posto te danas, ukupno u svijetu, čak 9 od 10 zaraženih osoba nije svjesno svog statusa. Trenutna situacija značajno negativno utječe na dostizanje globalnih ciljeva SZO za eliminaciju hepatitisa do 2030. godine. U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (prevalencija manje od jedan posto), no učestalost je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 – 0,7 posto opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 – 0,9 posto protutijela na hepatitis C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od 29 do 65 posto.

Prema procjenama epidemioloških istraživanja, u Hrvatskoj oko 25.000 osoba ima kronični hepatitis B, a oko 40.000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C. Prema procjenama matematičkih modela oko 12.000 osoba treba se liječiti od hepatitisa C. Prema podacima registra zaraznih bolesti na temelju prijava zaraznih bolesti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, u posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj godišnje zabilježi 67 oboljelih od hepatitisa B i 165 oboljelih od hepatitisa C. U 2020. i 2021. godini, najvjerojatnije uslijed aktivnosti usmjerenih na prevenciju pandemije COVID-19, zabilježeno je manje slučajeva hepatitisa B i hepatitisa C nego prethodnih godina (godišnje 23 slučaja hepatitisa B i 103 odnosno 81 slučaj hepatitisa C). U prvih šest mjeseci 2022. godine, zabilježene su dvije osobe oboljele od hepatitisa B, a od hepatitisa C osam osoba. Broj novooboljelih od hepatitisa B u Hrvatskoj je kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program cijepljenja. U Hrvatskoj nisu zabilježeni slučajevi hepatitisa D. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 60-ak godina, čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeti života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije.

Javlja se kao pojedinačni slučajevi bolesti ili manje epidemije. Veći broj oboljelih od uobičajenih pet do dvadesetak slučajeva godišnje zabilježen je 2017. i 2018. godine, kada je bilo 96 odnosno 47 oboljelih od hepatitisa A u sklopu epidemije koja se iz Europe proširila u Hrvatsku, kada se značajan udio oboljelih zarazio spolnim putem među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima. U 2022. godini također su se pojavila grupiranja oboljelih od hepatitisa A, kada je zabilježeno nešto više od 100 oboljelih u prvoj polovini godine. U sadašnjoj epidemiji hepatitisa A dio oboljelih zarazio se zaraženom hranom, a dio spolnim kontaktima s oboljelim osobama. Hepatitis E bilježi se sporadično, do pet oboljelih godišnje, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve, ističu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. (pl)

Facebook
Twitter
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI