Mještani naselja Torčec obratili su nam se zabrinuti zbog stvaranja deponije zemlje pokraj njihovog naselja, kao i zbog štete koju na prometnicama rade brojni kamioni koji taj materijal dovoze. Radi se o kamionima tvrtke Cengiz koja obavlja radove na izgradnji drugog kolosijeka od Botova do Križevaca.
– Ogromni kamioni koji prevoze i dovoze ogromne količine zemlje u Torčec stvaraju značajne probleme na prometnicama. Na kolniku ostavljaju oštećenja koja ugrožavaju sigurnost sudionika u prometu, dok se blato i prljavština raznose po cijelom naselju, otežavajući kretanje vozilima i pješacima. Mještani se sve češće žale na neodržavanje cesta, što dodatno narušava kvalitetu života. Situacija zahtijeva hitnu reakciju kako bi se pronašlo rješenje koje će osigurati očuvanje prometne infrastrukture i smanjiti negativne utjecaje na lokalnu zajednicu – naveli su mještani. Iako se radi o vrlo vrijednom projektu, koji će Koprivnicu i cijeli kraj povezati sa Zagrebom na način koji je do sad bio nezamisliv, ostaje pitanje prekomjerne uporabe prometnica. Promet teških kamiona na području općine Drnje u posljednje dvije godine povećao se višestruko. To za posljedicu ima uništavanje prometnica u mnogo većoj mjeri nego li je to bilo prije. O svemu se oglasio i načelnik općine Petar Dombaj, koji je kazao da se ovdje radi o privremenoj deponiji te da njen sadržaj ne predstavlja opasnost za građane.
– Radi se o dovozu čiste zemlje na privremenu deponiju od koje će se dio iskoristiti za stavljanje određenih čestica u vlasništvu RH u poljoprivrednu namjenu, što je obaveza sukladno Planu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, a takve površine određeni pojedinci trenutačno koriste za dovoz raznog otpada, što nam uzrokuje velike probleme i troškove sanacije. Isto tako, dio zemlje iskoristit će se za podizanje desne strane obale potoka Gliboki u samom središtu Torčeca. Još jedan od benefita za Općinu je donacija materijala za izgradnju prometne infrastrukture od strane tvrtke Cengiz. Štetnih posljedica po lokalno stanovništvo nema. Prometnica koja je pod upravljanjem Županijske uprave za ceste KCKŽŽ će se počistiti, a sam upravitelj ima određene ugovorne odnose s tvrtkom Cengiz, koja zbog korištenja prometnica ima u obvezi odraditi sanaciju koja je u planu u narednom periodu – naveo je Petar Dombaj. Baš smo o ovoj problematici nedavno razgovarali s direktorom županijske uprave za ceste Dragutinom Guzalićem, koji je isto tako naveo da postoji dogovor, pa čak i potpisan ugovor, o sanaciji prometnice nakon završetka projekta, ali u toj priči ostaje jedan veliki problem.

– Mi smo s tvrtkom Cengiz uspjeli napraviti ugovor o prekomjernoj uporabi. To je jedan institut koji nam omogućava Zakon o cestama. Ali isti nije definiran, jer nikad nije donesen pravilnik. Institut je definiran u Zakonu o cestama, rok za donijeti pravilnik bio je u roku šest mjeseci, a danas je prošlo 12 godina od toga. Nije definirano na temelju čega i po kojem bi se obračunu naplaćivala prekomjerna uporaba. To je kao da mašete s praznom puškom – naveo je Guzalić. Tako ispada da sve ovisi o dobroj volji turske kompanije koja ima velike planove za nastavak djelovanja u Hrvatskoj, što je pak podstreh za optimistično stajalište u vezi rješavanja navedenog problema. Naime, oni će htjeti ostaviti dobar dojam, kao zalog za buduće projekte. No, postoji i dobra vijest za mještane Torčeca, a to je da Općina Drnje kreće u realizaciju kapitalnog projekta u naselju Torčec. Radi se o izgradnji pješačke staze širine 1,5 metara u Podravskoj ulici u dužini 1,7 kilometara. Dakle, radi se o županijskoj cesti i glavnoj prometnici kroz naselje. – Ovim putem molimo Vas za razumijevanje prilikom izvođenja radova jer će biti određenih prometnih regulacija na samoj prometnici, ali i svih ostalih popratnih situacija koje su dio realizacije ovakvih projekata dok su u pitanju zemljani radovi. Izvođač radova je PZC Varaždin, a očekivano trajanje radova je četiri mjeseca ukoliko vremenske prilike dozvole. Prije samih zemljanih radova kreću pripremni radovi i to već ovaj tjedan – naveo je načelnik Dombaj.
FOTO arhiva