Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Na prometnicama naše županije, prema podacima Centra za vozila Hrvatske, trenutno prometuje čak 34.639 osobnih vozila, što je za 900-tinjak više nego u isto vrijeme protekle godine. Među njima tek je 48 onih isključivo na električni pogon, a 138 hibridnih, gorivo – struja. Tu smo među onim županijama s nižim udjelom „zelenih“ vozila s tek 0,13 posto! Ipak, radi se o 70-postotnom rastu s obzirom na to da ih je u 2021. bilo tek 28. Na području Varaždinske županije ih je 170, a u Međimurskoj primjerice 82.
Država preko svog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuje natječaje za sufinanciranje kupnje električnih i hibridnih vozila, a posljednji je natječaj trenutno na „analizi“ kako bi se u drugoj polovici ove godine donijela odluka o novom paketu za sufinanciranje. Po kojim uvjetima, još nije jasno, no navodno se neće ništa drastično mijenjati, osim eventualno zaokružiti iznosi poticaja u novoj valuti, euru. Inače, dosad, po pojedinom vozilu moguće je dobiti do 40 posto sredstava, a maksimalni iznos poticaja ovisi o kategoriji.
Za električna vozila L1 do L7 kategorije, od mopeda do četverocikala, osigurano je do 2700 eura, za plug-in hibride do 5400 eura, dok se za kupnju vozila s električnim pogonom ili vodik može dobiti do najviše 9400 eura. U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost navode kako su sredstva iz lanjskog natječaja dostupna i za vozila N1 kategorije i to plug-in hibridna vozila do 5400 eura te ona s električnim pogonom ili pogonom na SPP, UPP ili vodik, za koja se može dobiti do 9400 eura. S najviše 27.000 eura sufinanciraju se i manja i veća teretna vozila kategorije N2, N3, M2, M3 s električnim, „plug-in“ hibridnim pogonom, pogonom na SPP, UPP ili vodik.
Jedna od bitnih stavki je i cijena takvih vozila koja su znatno skuplja od istih automobila na benzin ili dizel. Primjerice, opel corsa 1.2 s turbo pogonom i 96 kW košta nešto više od 24.000 eura, a opel corsa e na struju s najslabijom opremom čak 36.000 eura! Odlučite li se na kupnju uz maksimalni poticaj, onda će vas koštati nešto više od 26.000 eura, što je – odgovara li vam takav režim vožnje, te uz očekivane uštede – razuman izbor u odnosu na prvu varijantu.
Građani se i dalje nevoljko odlučuju za prelazak na električna vozila s obzirom na njihovu cijenu i očito nepovjerenje prema ovakvoj vrsti pogona. S druge strane, s obzirom na njihov trenutni broj na cestama, punionica ima sasvim dovoljno. Međutim, početkom ove godine na određenim je javnim punionicama cijena kilovat sata poskupjela. S 0,66 eura za kWh skočila je na 1,14 eura, na autocestama moguće i više, dok se u manjim sredinama može puniti povoljnije i po 0,50 eura. Revija HAK napravila je i analizu isplativosti vožnje na „struju“ i došla do zaključka kako nije baš sve tako „bajno“.
Vožnja na benzin dionice od 100 kilometara koštat će vas oko 9,50 eura, a napunite li bateriju na autu kod kuće preko noći za tu istu dionicu od 100 kilometara platit ćete niti 1,2 eura. Na javnoj punionici gdje je cijena 0,6 eura po kWh u prosjeku za to ćete potrošiti nešto manje od osam eura, a na nekim skupljim i bržim punionicama na autocesti i do 17 eura! Dodajmo i da Hrvatska ima 2,3 punionice na 100 kilometara, što nas svrstava u europsku sredinu.
Jedan od vlasnika električnog vozila je i Josip Kolar iz Molva koji nam je rekao kako godišnje uštedi i do 25.000 kuna, s obzirom na to da godišnje odvozi i do 30.000 kilometara. Dodao je i kako mu je doseg, kad je pun, 150 kilometara.
– Za gradsku je vožnju idealan, pogotovo ljeti kad manje troši – kazao je Kolar, a ako živite u Koprivnici, imate sreću da još uvijek možete puniti besplatno na gradskim punionicama na tri lokacije (Trg Eugena Kumičića, TKZ i Cerine).
Inače, u našoj se županiji i dalje kupuju vozila na tradicionalni pogon, a u 2022. bilo ih je s prvom registracijom 1657, za 400-tinjak manje nego u 2021. Lani, na svako kupljeno električno vozilo dolazi 20 benzinaca ili dizelaša. Koprivničko-križevačka županija u samom je državnom vrhu po broju vozila T kategorije, to jest traktora. Imamo ih čak 10.322 registrirana, što je 55 više negoli u 2021. Također, među njima je i čak 378 s prvom registracijom. Godinu prije toga na našim cestama bila su 402 novoregistrirana traktora. Mopeda i motocikala na našim cestama registrirano je 2828, s blagim rastom i 176 onih po prvi put registriranih.
FOTO: Podravski list
