Nakon podravskih općina pretprošlog tjedna, ovaj četvrtak tuča je pokosila i dio Zagorja. Kada su se u Podravini još uvijek zbrajale štete, koje se, kako smo pisali, mjere u desecima milijuna kuna i prema nekim procjenama prelaze cifru od 100 milijun kuna, u zagorskim mjestima najviše su stradala Zagorska Sela i Kumrovec, no tuča je padala i na klanječkom i tuheljskom području. Štete su tamo na gotovo svim usjevima i nasadima stopostotne. U isto vrijeme u skladištu u Varaždinu, tvrdi Josip Salatko, predsjednik Udruge raketara Hrvatske, stoji 2500 protugradnih raketa koje se neće iskoristiti te će se morati uništiti na trošak javnog novca. Nakon ovih katastrofalnih vremenskih nepogoda, ponovno se u javnosti aktualizirala tema o protugradnoj obrani. Ministarstvo poljoprivrede i DHMZ tvrde da je protugradna obrana neučinkovita i kolokvijalno rečeno „skup sport“ koji ne daje dovoljne rezultate. No, poljoprivrednici su mjerodavne upozorili da u vrijeme kada je protugradna obrana djelovala u punom opsegu nije bilo takvih katastrofalnih tuča. S druge strane, mjerodavni pak tvrde da se radi o rezultatu klimatskih promjena te da je tu nemoguće djelovati ovakvim sredstvima. Kako su klimatske promjene sad neupitna činjenica, što je vidljivo svaki dan, Josip Salatko kaže da je praksa ipak pokazala učinkovitost protugradne obrane. No, mora se napomenuti da su ta opažanja čisto iskustvena.
– Prije pedeset i dvije godine (1970.) na području međurječja Save i Drave uspostavljen je sustav radarski dirigirane obrane od tuče. U tom razdoblju dogodile su se tri tuče s katastrofalnim posljedicama i to u zadnje dvije godine, 2021. i ove 2022. godine. Ove tuče, ne samo da su prouzročile štete u poljoprivredi, pokretnoj i nepokretnoj imovini, nego su ugrozile život i zdravlje ljudi – navodi Josip Salatko te dodaje da je velika tuča pogodila mjesta u okolici Zagreba i u 2011. godini, ali tada je kontrola leta zabranila ispaljivanje rakete u oblake zbog gustoće zračnog prometa. Ove katastrofalne tuče, kažu u udruzi, nisu posljedica „prirodnih procesa dodatno pojačanih prisutnim klimatskim promjenama“ kako je priopćio DHMZ, nego su posljedica uništavanja i ukidanja obrane od tuče u Republici Hrvatskoj.
– Na prijedlog glavne ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda, ministrica Ministarstva poljoprivrede je 2020. Ggodine protuzakonito ukinula obranu od tuče. Zakon o sustavu obrane od tuče (NN 53/2001) još je uvijek na snazi, samo ga glavna ravnateljica DHMZ-a ne provodi, a ministrica Ministarstva poljoprivrede ne nadzire njegovo provođenje. Odgovornost za štete od ove katastrofalne tuče na glavnoj je ravnateljici DHMZ-a i ministrici poljoprivrede – navodi Salatko, a ostatak priopćenje prenosimo u cijelosti:
– Obrana od tuče je učinkovita i isplativa djelatnost. Obrana od tuče sprječava katastrofalne tuče, smanjuje broj dana s tučom i smanjuje veličinu zrna tuče. Sadašnja tehnološka i stručna razina obrane od tuče posljedica je sistematskog uništavanja sustava obrane od tuče i za to je stanje neposredno odgovorna glavna ravnateljica DHMZ-a. Umjesto modernizacije radarske mreže sustava obrane od tuče, na radarskim centrima OT-a postavljaju se radari koji nisu u funkciji obrane od tuče.
Ne postoji dokument, članak ili bilo što tome slično u kome fantomska „svjetska znanstvena i stručna zajednica“ podržava ili „ne podržava operativnu obranu od tuče, osobito ne na razini nacionalnih meteoroloških službi“. Isto tako ne postoji mišljenje Svjetske meteorološke organizacije u kojem se „jasno navodi da operativna obrana od tuče nema opravdano uporište u znanosti i struci…“. To su zlonamjerne konstrukcije i izmišljotine kojima se javnost, a posebno lokalna samouprava i državna uprava, dovode u zabludu i navode na pogrešne zaključke i odluke. Do kraja ove sezone možemo očekivati još najmanje četiri tučonosne epizode visokog rizika. Za barem djelomično smanjenje šteta od tuče nužno je žurno vratiti mrežu prizemnih generatora u prethodno stanje (600 generatora), nabaviti i distribuirati po terenu kvalitetan reagens. Paralelno s ovom „vatrogasnom mjerom“ potrebno pokrenuti postupak izrade Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o sustavu obrane od tuče, kojim bi se obrana od tuče izdvojila iz djelokruga DHMZ-a. Uz navedeno nužno je uvesti prinudnog koordinatora za obranu od tuče koji bi imao sve ovlasti da organizira i rukovodi obranom od tuče do stupanja na snagu novog Zakona – stoji u priopćenju.
Državni meterološki savez na naš je upit odgovorio i potvrdio da je djelovanje protiv tuče u procesu „racionalizacije“, a dio odgovora glasi:
„ Navedene aktivnosti moramo, temeljem informacije Ministarstva poljoprivrede dobivene 20. travnja 2022. godine, provoditi krajnje racionalno i s financijskim uštedama odnosno koristeći prijelazne zalihe otopine reagensa srebrnog jodida uz stvaranje minimalnih zaliha te uz raspoložive tehničke i kadrovske resurse“.
U razgovoru s Josipom Salatkom navedeno je još nekoliko vrlo ozbiljnih izjava te konstatacije da europske zemlje konstantno povećavaju ulaganja u protugradnu obranu, pa i one na razini razvijenosti kao što je Francuska. – Jedino je logično objašnjenje da se kod nas radi o djelovanju pojedinih lobija, vezanih uz osiguravajuća društva. Poznato je da je odštetu u ovakvim slučajevima teško dobiti, a i ona nije adekvatna razini koja nastaje. Isto tako govori se da je na usjeve potrebno postaviti zaštitne mreže. Recite mi kako je moguće postaviti mrežu na usjeve pšenice ili kukuruza. Odgovorno tvrdim, da je protugradna obrana na području Hrvatske na djelu kako je propisano, štete od tuče bile bi neusporedivo manje. Štete od tuče ne mogu se izbjeći, ali ih je moguće ih suzbiti – naveo je Salatko.
