Glavna tema u hrvatskoj javnosti posljednjih su tjedana cijene u maloprodaji, a tema je to koja je po mnogim stručnjacima došla prekasno. U redakciji Podravskog lista, kako je običaj već duže od desetljeća, početkom svake godine provjeravamo cijenu potrošačke košarice.
Članak je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Najveće nezadovoljstvo građana izaziva nagli porast cijena prehrambenih proizvoda. No, iako su neki proizvodi značajno poskupjeli u našoj košarici s obzirom 2022. godinu, poskupljenje je znatno manje od inflacije. Većina proizvoda je skuplja, neki i znatnije, ali ukupno povećanje ravnomjerno je onome iz prijašnjih godina. Ipak, od supermarketa koje smo gledali tri imaju gotovo identične cijene, dok je Konzum poslovično najskuplji.
Znači li ovaj rast cijena, koji je blaži negoli smo očekivali, to da su trgovci ipak korigirali cijene nakon nevjerojatnog pritiska javnosti i vladajućih, u ovome trenutku teško je reći. No, ono što je najviše uzburkalo vode jesu cijene proizvoda u susjednoj nam Sloveniji, čiji građani imaju dosta veću platežnu moć, a cijene dijela živežnih namirnica široke potrošnje značajno su niže.
Već u nekoliko navrata pisali smo da se ovdje, između ostalog, radi o uređenju našeg tržišta i njegove strukture. S istom stvari na umu situaciju je analizirao Goranko Fižulić, bivši ministar gospodarstva u SDP-ovoj vladi te analitičar i poduzetnik.
On je za televiziju N1 kritizirao državne regulatore, ali i izrazio zabrinutost zbog strukture našeg tržišta. Naveo je, između ostalog, da u Hrvatskoj ne postoji razumijevanje monopola, kartela, oligopola te da smo svjedoci nerada hrvatske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
– Ako želite imati konkurente cijene, morate imati državne regulacije. Stalno plivamo u prostoru gdje se Vlada pojavljuje kao zaštitnik građana i potrošača te na taj način priznaje da u mnogim segmentima u Hrvatskoj tržište ne djeluje rekao je Fižulić, i dodao: Za razliku od većine drugih zemalja, u Hrvatskoj je udio diskontnih lanaca minimalan, a to znači da je opći nivo cijena u Hrvatskoj viši nego na onim tržištima gdje diskontni lanci imaju veće udjele.
To je strukturni problem hrvatske maloprodaje. Cijene su se zapravo formirale prema Konzumu, stranci, kada bi došli, po njima su se ravnali. To se sad pokazalo kada se uspoređivao isti trgovački lanac u Hrvatskoj i Sloveniji i ustanovilo se da isti proizvodi koštaju drugačije – objasnio je Fižulić koji je naveo da se nada da će se cijene korigirati prema dolje jer će trgovci gubiti kupce koji će sve više odlaziti u inozemstvo i tamo obavljati velike kupnje, na što su u pretprošloj godini potrošili velikih milijardu eura.
Što se pak tiče kretanja i ponašanja potrošača, bit će zanimljivo vidjeti brojke za prosinac i siječanj, a već se neke naznake vide i u dostupnim podacima za studeni. U studenome 2022., u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 1,0 posto.
Pritom je, znakovito, promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 1,8 posto, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) porastao za 1,0 posto. U prvih jedanaest mjeseci 2022. kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 2,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
ANKETA
Pitali smo ljude na čemu će štedjeti, Marijan: Morat ćemo preskakati obroke
GORAN GAŽI (Koprivnica)
Štedjet ćemo na izlascima. Malo se previše trošilo ovih dana, oko Nove godine. Oko cijena hrane i pića ne vidim neki problem, na to ću osobno trošiti kao i dosad, ali zato će se manje ulagati, primjerice, u nekretnine.
TAMARA KAŠIĆ (Koprivnica)
Ići ćemo malo rjeđe na kave u kafiće. No, općenito, ljudi će sigurno više paziti koliko troše, i na te povećane cijene i zaokruživanja. Smatram da bi trebalo cijene spustiti jer nisu usklađene s plaćama.
PETRA DRAVINSKI (Koprivnica)
Osobno, nemam na čemu sada štedjeti, planiram trošiti isto kao i do sada, na potrepštine koje su mi i do sada bile primarne. Tako i dalje planiram kupovati što mi treba. No, mislim da bi trebalo prilagoditi plaće ovim novim cijenama.
MARIJAN BOROŠA (Koprivnica)
Nemam pojma na čemu možeš uštedjeti. Cijene su otišle u nebo. Jedino da počnemo preskakati obroke ili se manje voziti, tako možda možemo uštedjeti. No, čeka se odluka o smanjenju cijena, možda nešto bude od toga.
MARIJA IVANIĆ (Križevci)
Sve je isto, samo je druga valuta. Nisam primijetila da je nešto skuplje, ali ni jeftinije. Osobno ne idem na kave, nisam išla ni prije, tako da mi je što se tiče toga svejedno. Ne bi se tu trebalo ništa bitno promijeniti.
BOŽICA GAŠPARIĆ (Križevci)
Nezadovoljna sam u potpunosti. Cijene su puno veće nego prije. Nećemo nikako uštedjeti. Dosad je bilo još nekako, ali odsad će biti katastrofa. I od države, i od bankara, i trgovačkih centara, malih i velikih.
DARKO DEGAČ (Križevci)
Morat ćemo promijeniti navike, no pitanje je koliko ćemo uspjeti u tome. Ovisi koliko si fleksibilan. Osobno neću imati kako uštedjeti pokraj svih računa i obveza. Kupovat ću ono što mi treba i koliko ću moći. Pokriješ se koliko je poplun dugačak.
MARIO ORAK (Križevci)
Bolje da je ostala kuna. Kad su već uveli euro i digli sve cijene, onda su trebali povećati i plaće. Ovi na vlasti i dalje budu imali, a ostali ljudi neka se snalaze. Za očekivati je još veće povećanje cijena. Pogledajte kakve su plaće kod nas i drugdje. Dok platiš sve što imaš, ne ostane ti ništa.
MARIN PREMEC (Mali Bukovec)
Uskoro ću dobiti dijete pa ću morati malo više razmišljati o troškovima. Naravno da zabrinjavaju ove cijene, morat ćemo pripaziti s kavama i svim drugim stvarima bez kojih se može.
TOMO JOZEK (Đurđevac): I prije uvođenja eura dobro sam pazio na troškove pa ću i sad nastaviti pratiti akcije po trgovinama. Na taj način se najbolje štedi, a tako radi naša umirovljenička populacija jer mirovine nikome ne dopuštaju da kupuje ono što želi, nego samo ono bez čega se ne može.
FOTO: Nikola Wolf
