Studeni je mjesec u kojem vrt traži brzu i odlučnu ruku. Sve što se sada ne napravi, kasnije se teško može nadoknaditi, jer s prvim ozbiljnijim mrazovima tlo otvrdne, biljke se povuku u mirovanje, a vrt postane nedostupan za bilo kakve zahvate. Upravo zato je ovo trenutak kad treba završiti berbu preostalih plodova, posaditi češnjak i zaštititi biljke od hladnoće.
Berba jesenskih kultura poput kelja, prokulica, mrkve, celera i blitve mora se obaviti odmah jer niske noćne temperature mogu oštetiti korijen i lišće. Mrkva i peršin dobro podnose hladnoću, ali ponavljani mraz može ih učiniti gumenastima i bez okusa. Kupusnjače koje ostanu nezaštićene na otvorenom lako napadnu gljivice i trulež, pogotovo ako se dani izmjenjuju s maglom i vlagom. Ako se sada ne uberu i pravilno uskladište, velik dio uroda može propasti već do kraja mjeseca.
Sadnja češnjaka u studenom jedna je od najvažnijih jesenskih radnji. Češnjak posađen u jesen bolje razvije korijen i otporniji je na bolesti. Ako se sadnja odgodi, tlo se može smrznuti, pa se režnjevi neće moći posaditi dovoljno duboko. Kasnije posađen češnjak često daje sitne glavice i slabiji urod jer nema vremena razviti se prije zime. Stoga je nekoliko dana razlike presudno za kvalitetu uroda iduće godine.
Zaštita osjetljivih biljaka također ne može čekati. Prvi ozbiljni mrazovi dolaze često iznenada, u samo jednoj noći, i mogu uništiti mlade biljke, osobito one u posudama i cvjetnim gredicama. Ako se sada ne pokriju agrotekstilom, jutom ili slojem malča, gubi se višegodišnji trud. Hladnoća prodire u tlo i oštećuje korijen, što znači da biljka idućeg proljeća neće niknuti ili će biti slaba.
FOTO arhiva
