Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije
tok je reguliran tek izgradnjom hidroelektrana

Velika poplava rijeke Drave bila je takvih razmjera da se u drnjansku crkvu moglo ući samo čamcem…

Piše: dr.sc. Hrvoje Petrić

Drava je jedna od najvećih europskih rijeka. Svojim tokom prolazi kroz pet srednjoeuropskih država – Italiju, Austriju, Sloveniju, Hrvatsku i Mađarsku. Njezina duljina iznosi 749 km, od toga na Hrvatsku otpada 305 km.

U svom imenu Drava krije svoju temeljnu prirodnu značajku. Neki autori porijeklo imena Drava (njemački Drau, rimski Dravus) nalaze u staroindijskom sanskrtu gdje drava znači riječni tok, dok staroindogermansko dra znači hitati, brzati. Dakle, ime Drava označivalo bi rijeku brzog toka. Drava izvire u Tirolu nedaleko od naselja Toblach (Dobbiaco), na Toblaškom polju u Italiji. Dva glavna izvora na visinama 1228 i 1192 m skupljaju planinske vode i primajući manje alpske pritoke teku prema mjestima Innichen (San Candido) i Winnbach  (Pratoalla Drava) u Pustertalskoj dolini. Nakon samo 15-ak km toka rijeka Drava ulazi u Austriju (duljina toka u Austriji iznosi 257 km).

Drava je desni pritok rijeke Dunav i pripada crnomorskom slivu. Ona nije ni najduža ni porječjem najveći pritok Dunava (veći pritoci Dunava su Tisa i Sava), ali po mnogočemu premašuje ostale pritoke rijeke Dunav. Naime, Drava je planinsko-nizinska tj. alpsko-panonska rijeka koja u gornjem toku sve do Maribora teče s velikim padom i brzim tokom, dok se ulaskom u podravsku nizinu korito rijeke širi, a dubina rijeke kreće se od četiri do sedam metara. Drava i u podravskom dijelu svoga toka ima znatan pad koji je čak triput veći od pada Save u posavskoj nizini, tako da Drava niti u ovom dijelu nema sve atribute prave nizinske rijeke.

Pritok

Porječje Drave usko je i izduženo. Najveći broj pritoka Drava prima u alpskom dijelu porječja. Pošto izvire u Alpama, većina vodene mase rijeke formira se upravo u tom području uglavnom od snijega i ledenjaka. Zahvaljujući tome Drava ima snježno-ledeni režim voda s ljetnim maksimumom vodostaja i vodenog protoka rijeke u lipnju, te minimuma u veljači.

Drava je imala velik utjecaj na život stanovništva uz rijeku, ali u prošlosti se „na obalama Drave nije živjelo, na Dravu se je odlazilo“. Naselja su bila udaljena od rijeke, ali je unatoč tome prijetila opasnost da budu poplavljena. Iako su poplave predstavljale opasnost za stanovništvo okolnih područja, one su istovremeno, zahvaljujući zadržavanju vode, zbog bujnog raslinja gnojile tlo i time poboljšavale njegovu poljoprivrednu kvalitetu. S vremenom se kod ljudi razvila svijest da se raznim hidrotehničkim radovima – melioracijama, uređenjem i kanaliziranjem korita te povezivanjem riječnih tokova kanalima može utjecati na hidrografske odnose. Drava je prije hidroregulacije često poplavljivala obalna područja. Posljedice poplava bile su teške za stanovništvo, a ponekad su utjecale i na razvoj pojedinih naselja uz Dravu.

Tijekom poplava rijeke Drave stradavala je infrastruktura (kuće, gospodarske zgrade, nasipi, ceste, mostovi). Voda prolivena u poplavi onemogućavala je poljske radove te uništavala zasijane površine i pašnjake, a često su stradavale i domaće životinje – bilo izravno zbog vodene bujice, bilo uslijed poplavom prouzročenog nedostatka sijena. Stoga su poplave Drave također mogle prouzrokovati oskudicu i glad. Istovremeno su spomenute poplave odnijele i veliki broj ljudskih života.

Postoje podaci o intenzitetu poplava s kraja 18. stoljeća. Kraj Podravske Selnice poplava se najdulje zadržavala u vrijeme topljenja snijega u proljeće. Za selo Botovo piše: „Rijeka se obično izlijeva u vlažnu jesen i u proljeće, kada se otapa snijeg. Poplavi i selo i okolicu pola sata naširoko. Potraje 14 dana, često do mjesec dana, za koje su vrijeme svi prolazi zapriječeni.“

Kraj Drnja u Đurđevačkoj pukovniji o poplavama piše: „Kada u Koruškoj i Štajerskoj padnu jake kiše, no napose za topljenja snijega u proljeće, rijeka naglo nabuja i u 24 sata toliko nabuja da na raznim mjestima preplavi obale i poplavi niski kraj s obiju strana tako da se tada u ovdašnjemu kraju može napredovati samo zemaljskim cestama, iako često tek uz mnogo muke i uz velike opasnosti. Zbog jake snage, kojim rijeka teče, napose za visoke vode, prudine ponegdje bivaju otplavljene, naprotiv, na drugim se mjestima talože nove.“

Intenzitet poplava na prostoru Đurđevačke pukovnije kraj sela Brod (Brodić), ali i dinamiku rijeke prikazuje sljedeći opis: „kada u Koruškoj i Štajerskoj padnu jake i dugotrajne kiše ili kada se u proljeće naglo otopi snijeg, ta rijeka za kratko vrijeme toliko nabuja da se prelije preko obala i izlije. Mjesta na kojima se ona prvenstveno prelije i izlije jesu: odmah podno molvarske i virovske skele, kroz razne jarke kao što je poznato: Mrtvica, Medvedička, Nova mrtvica, dalje niže kod Đukina puta u Drenovičku mrtvicu, u jarak Belčin, u Crnec i kod konaka ili staja za stoku Kingovo i Bakovci. Time nabujaju ne samo spomenuti, nego i svi ostali baroviti jarci između rijeke Drave i Bistre; isto tako i izlijevanjem rijeke Bistre nabujaju jarci koji se nalaze s njezine druge strane; i cijeli kraj kroz šume bude poplavljen, pa u tom kraju ne budu poplavljena samo neka povišena mjesta na iskrčenim poljima koja se tu nalaze. Zbog spomenute poplave, koja još dugo nakon što se voda povuče čini sasvim neuporabljivim sve putove koji idu kroz ovu sekciju, na nekim su dijelovima uzduž rijeke izgrađeni nasipi koji su, u cijelosti uzevši, od male koristi i malo-pomalo opet potonu i zarastu ili se pak uruše ili budu otplavljeni jer ih voda podloka zbog zemlje koja je na njima jako pomiješana s pijeskom. Na planu označeni baroviti jarci ili takozvane Mrtvice dijelom su stari tokovi Drave ili isplavljeni jarci, u kojima se voda skuplja kod izlijevanja rijeke i uvijek ostaje u njima, i većinom su gusto obrasli trskom.“

Radi zaštite od poplava na prostorima uz Dravu su bili provođeni regulacijski radovi. Iz 1609. je sačuvan podatak o vjerojatnoj dopremi kamenja za regulaciju rijeke Drave kod Drnja. Postoji mogućnost da je to kamenje zapravo bilo oružje koje se dopremalo rijekom Dravom iz pravca Varaždina. Ovaj je podatak važan jer pokazuje da je rijeka Drava na koprivničkom prostoru (do Drnja) bila plovna. Ukoliko se stvarno radilo o kamenju za reguliranje Drave, onda je to važan prilog spoznajama regulacije ove rijeke u koprivničkom kraju.

Radovi

Izgleda da su 1649. pokrenuti širi regulacijski radovi na Dravi koji su za cilj imali obranu od poplava. Na zasjedanju Hrvatskog sabora 4. i 5. studenoga 1654. imenovana je komisija koja se trebala brinuti o iskopavanju novog korita Dravice kraj Varaždina. Godine 1678. bile su utvrđene mjere protiv šteta od poplava rijeke Drave kraj riječne luke Zavrča i Varaždina te dijela Podravine (Podrauinas).

Regulacijski radovi na Dravi bili su izvođeni i krajem 17. stoljeća, a zabilježeni su 1696. i 1698. godine. Na vijest o silnim poplavama Drave, Save i Kupe 1698. godine, zbog kojih su bila ugrožena vlastelinstva uz te rijeke, bila su određena povjerenstva za svako područje koji te su im dane ovlasti za podizanje nasipa. Iste godine bilo je odlučeno da se odmah pristupi gradnji i utvrđivanju nasipa uz rijeke Savu i Dravu.

Detaljniji planovi regulacije rijeke Drave i nekih njezinih pritoka (kod sela Đelekovec, Torčec i Botovo) postoje iz 1777. godine, a sačuvani su spisi iz 1804. godine koji se odnose na regulaciju korita rijeke Drave na području podravskih satnija. Istovremeno su se radili nasipi za obranu od poplava pa je 1810. godine određeno da teren između Drave i nasipa treba zasaditi vrbama i topolama.

Prije toga su zabilježene velike poplave Drave. Jedna od njih je bila 3. lipnja 1770. godine. Ona je bila takvih razmjera da se primjerice u drnjansku crkvu moglo ući samo čamcem. Sva polja su bila pod vodom, sav kukuruz, žitarice i sijeno bilo je uništeno. Duhovskoj svečanosti pribivali su drnjanski župnik Martin Korolija te kapelani Baltazar Zrinski i Mirko Sabo. Župnik Korolija pripisao je samo čudotvornoj pomoći Majke Božje Drnjanske da voda nije ušla u crkvu. Zbog toga je razumljivo što je u crkvi bio zavjetni oltar sv. Nikole. Nova poplava je zabilježena 5. studenog iste godine, ali je bila manje destruktivna od prethodne.

Na proljeće 1814. Drava se izlila iz svoga korita i poplavila Varaždinsko polje, zamuljila livade i otplavila usjeve s oranica. Voda je prodrla i u sjeverno i sjeveroistočno predgrađe gdje je oštetila vrtove i ograde, kuće i gospodarske zgrade. Snaga vodenog toka porušila je i nekoliko stupova na drvenom mostu. Utjecaj rijeke na život stanovništva moguće je ustanoviti i proučavanjem demografskih kretanja, posebno kada se bavimo utjecajem poplava na stanovništvo koje je živjelo uz rijeku. Iako je istraživanje demografskih kretanja krajem 18. i početkom 19. stoljeća u naseljima uz Dravu i naseljima udaljenima od rijeke pokazalo da niti u godinama kada su zabilježene poplave u zapadnoj Podravini nisu vidljive značajnije demografska odstupanja u naseljima uz Dravu od demografskih kretanja na širem području, potrebno bi bilo istražiti za jedno duže vremensko razdoblje jesu li poplave Drave u pojedinim situacijama imale utjecaja na demografska kretanja. Možemo pretpostaviti da su velike poplave mogle utjecati na demografska kretanja stanovništva, posebno u razdoblju ranog novog vijeka kada je prometna povezanost bila loša te se hrana u pogođena područja teže transportirala (u poplavama su propadali usjevi).

Kolika je bila snaga rijeke Drave ilustrira činjenica da je jedna od njezinih poplava oko 1712. „preselila“ Legrad iz Međimurja u Podravinu, o čemu smo pisali u ranijim nastavcima. To je bitno utjecalo na daljnji razvoj Legrada i bliže okolice.

Crkva

Poplave rijeke Drave utjecale su i na izbor sigurnije lokaciji prigodom gradnje nove crkve sv. Martina u Donjem Martijancu. O tome piše Katarina Horvat-Levaj: «Tako uređena crkva nastavila je svoju građevnu povijest i za dolaska novih vlastelinskih patrona – grofova Patačića iz Zajezde­ – uvedenih u martijanečki posjed 1746. godine. Štoviše, s obzirom na istaknuta arhitektonska obilježja, sigurno bi glavnina njezinih srednjovjekovnih elemenata ostala sačuvana do naših dana, da nije bilo Drave. Izgubivši svoju ulogu prirodne zaštite, neregulirana rijeka koja je u proljeće, zbog topljenja snijega u Alpama, i u svojim donjim tokovima ponekad plavila okolna područja, počela je ugrožavati crkvu sv. Martina. Katastrofalna poplava sredinom 18. stoljeća, kako to doznajemo iz župne spomenice, bila je presudna da se 1767. godine započne s gradnjom nove, također kamene, crkve na sigurnijoj lokaciji. U skladu s baroknim poimanjem prostora, te po uzoru na barokni Patačićev dvorac u Martijancu, izabrana je markantna povišena pozicija južno od ceste. Iako to više u baroku nije bilo pravilo, crkva je orijentirana svetištem prema istoku, čime je njezino reprezentativno zapadno pročelje postalo izloženo udaljenim vizurama iz glavnog prilaznog smjera od strane Varaždina.

O opasnostima od rijeke Drave na imanju Botovo raspravljalo se 1810. godine.  Značajna poplava Drave bila je u rujnu 1812. godine, sljedeća poznata se dogodila 1814. godine, ali je za Drnje najrazorniji učinak imala poplava 1827. godine. U toj je poplavi uništen most preko Drave. Za vrijeme te nesreće doslovno je bio otplavljen jedan čitav dio Drnja, ali su se stanovnici uspjeli spasiti. Vojnokrajiška vlast dodijelila im je zemljišta na livadama prema Sigecu i Peterancu te su Drnjanci tamo izgradili nove kuće (to je danas ulica Pemija). Poplava je imala takve razmjere da su iz Drnja u Peteranec (koji je smješten na povišenom terenu i time sigurniji od poplava) 1828. godine bile preseljene državna trivijalna škola i sjedište satnije. Godine 1830. još su neke zgrade u Drnju trebale biti preseljene zbog opasnosti od poplave rijeke Drave. Time je za Drnje izgubljen čitav niz gospodarskih i centralnih funkcija, a nastupilo je doba krize, stagnacije pa čak i nazatka, što se vidi i u padu broja stanovnika. Između 1826. i 1839. godine ukupan broj stanovnika Drnja smanjen je za gotovo jednu trećinu, a Botova za sedminu. Istovremeno je broj stanovnika u Torčecu povećan za 42 posto, Peteranca za desetinu, Hlebina za trećinu, dok je broj stanovnika Sigeca i Đelekovca ostao približno isti. U istom se razdoblju velik dio Drnjanaca iselio u Prekodravlje, a broj stanovnika Gole povećan je za čak 130 posto. Zanimljivo je da u razdoblju 1826.-1839., osim Drnja i Botova, nijedno naselje u najbližoj okolici nije doživjelo takav pad ukupnog broja stanovnika.

Tijekom 18. i 19. stoljeća izvedeno je više hidrografskih geodetskih radova. I hidrografska karta „Nacrt Podravlja od Hlebine do medje virovitičke uz oznaku vodogradnja“ nastala je na temelju takve izmjere. Hidrotehnički radovi na Dravi sve do druge polovice 19. stoljeća bili su izvođeni radi skraćenja toka rijeke presijecanjem meandara. Ovim radovima skraćivao se put plovidbe rijekom. Tek tada počinju se izvoditi radovi kojima su se osiguravale obale, produbljivala i čistila korita, te izgrađivali odvodni jarci. Od početka 20. stoljeća radovi na Dravi teku manje-više konstantno. Izgradnjom hidroelektrana na rijeci u njenom gornjem toku Drava je velikim dijelom regulirana.

U ludbreškom i koprivničkom području značajniji hidrotehnički radovi izvode se u drugoj polovici 19. stoljeća. Godine 1859. Narodne novine broj 256, 257, 264, 265 pišu o velikim poplavama koje su nanijele veliku štetu. Zato je uprava Varaždina dala utvrditi obalu i time su spriječene daljnje poplave. Utvrđivanje obala, građenje nasipa te odvodnjavanje okolnih polja omogućili su intenzivnije korištenje poljoprivrednih površina. Odvodnjavanje okolnih površina odrazilo se i u sastavu biljnog i životinjskog svijeta u kojem se smanjuje broj i učestalost vrsta vezanih za vlažna i močvarna staništa. Još veći zahvat u prirodu izvršen je gradnjom hidroelektrana. Na varaždinskom području izgrađene su 1970-ih i 1980-ih godina tri hidroelektrane – Varaždin, Čakovec i Donja Dubrava. Njihovom izgradnjom konačno je reguliran tok rijeke Drave, a opasnost od poplava svedena je na minimum. Ipak, njihovom izgradnjom poremećeni su prirodni ciklusi u rijeci, tako da su neke riblje vrste, kao i neke biljke, nestale iz rijeke.

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

JEZIV SLUČAJ NASILJA U OBITELJI

Nezaposleni nasilnik (23) iz okolice Križevaca vukao baku za uši jer mu ne da novac

investicija vrijedna 67 tisuća eura

FOTO Kozarevac dobiva novi kružni tok u središtu naselja

UMIROVLJENI BRANITELJ NAJVEĆI JE PROIZVOĐAČ TREŠANJA U KRIŽEVAČKOM KRAJU

VIDEO Dragutin ima čak tisuću stabala trešanja. Mraz mu je ove godine uništio dvije trećine prinosa

ISPRAVLJENA NELOGLIČNOST ZA PODRAVSKOJ MAGISTRALI

FOTO Stjepan: “Zahvaljujući Podravskom, izmijestili su znakove s nogostupa”

OPĆINA FERDINANDOVAC PROSLAVILA DAN OPĆINE

FOTO/VIDEO Maletić: Više od 30 mladih obitelji zadržali smo u Ferdinandovcu, a otvorili smo i novu odgojnu skupinu u vrtiću

LOŠE PROLJETNE IGRE ZNAČAJNO UTJECALE NA PREMIJE OD TV PRAVA

Slaven u drugom dijelu sezone ostao bez gotovo 200 tisuća eura


Search

Upišite pojam koji želite pretraživati