Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Čudnovata. Riječ je to kojom većina pčelara najbolje može opisati ovu pčelarsku godinu, a s tim opisom slaže se i iskusni pčelar Mile Smrzlić. Ovaj Ličanin već gotovo pola stoljeća živi u Podravini, točnije u Reki kraj Koprivnice, a košnice je smjestio na parcelu između Prkosa i Rasinje.
– Vjetar ih ometa i zato su pčele živčane. Kada se sprema kiša, onda znaju biti zločeste i hoće ubosti – otkrio je Smrzlić kojeg smo zatekli kako hvata nekoliko rojeva pčela koji su se proteklih dana počeli rojiti na obližnjim stablima.
Čudnovata godina
– Parcelu sam ogradio prvenstveno zbog oraha koje sam posadio, a onda sam odlučio da bih mogao imati i pčele. Košnice ovdje imam nekih pet, šest godina, a istina je da je ova godina čudnovata i da se klima dosta promijenila. Ne sjećam se da se ikada dogodilo da su bagrem i livada rodili u isto vrijeme, no veći je problem što posljednjih godina imamo blage zime. Zbog toga pčele praktički nisu imale fazu mirovanja, nego su letjele zimi, trošile hranu i polako pripremale leglo – istaknuo je Smrzlić i dodao da je poseban šok za pčele uslijedio prije desetak dana, kada je nakon nenormalnih vrućina uslijedilo zahlađenje.
– To je pčelama bio užasan šok. One su tada imale leglo, a pčele su kao i ljudi, privržene svom podmlatku. Kada dođe hladnoća, one pokriju leglo da se grije, a ako i imaju hrane na gornjem nastavku, one ne idu po nju. I to zato jer misle da dolaze hladnoće i umiru od gladi, a imaju med pred sobom. Pčele se tako žrtvuju da bi spasile podmladak i leglo. Veliki problem za pčele je i poljoprivreda i špricanje. Pčele izgledaju dobro sve dok ne počne repica, a kada krenu van, javljaju se uginuća – kazao je Smrzlić koji još nije vrcao med iako je bagrem uranio dobra tri tjedna.
– Bilo je hladno, desetak dana uopće nisu mogle ići van i što još da ih ja gnjavim. Bagrem je praktički stigao repicu, što nikada nije bilo jer je uljana repica uvijek cvala 15 do 20 dana prije. Potom bi trebali ići lipa, kesten, no sada se sve poremetilo. Bagrem je sada već na izdisaju, a ono malo voćnog meda ako su i nanijele, to koriste sebi za razvoj legla i to se ne smije dirati. Meni je bitno da imam jaka društva jer samo jaka društva mogu donijeti meda – rekao je Smrzlić te dodao da će ove godine biti jako teško izvrcati čisti med.
Problem kod vrcanja
– Pri vrcanju je to problem, jer oni koji žele jednu vrstu meda, morali su vrcati odmah čim je ocvala repica ako žele čisti bagrem. Meni to ne smeta jer imam i livadnog meda pa se onda sve to pomiješa, a ja volim takav med. Meni je mješoviti med bolji od jedne vrste, a i ljekoviti je. Ima tu i kestena, a položaj na kojem se nalazi moj pčelinjak je gotovo idealan za stacionirani pčelinjak. Svega ima uokolo, a nije isto ako pčela mora nositi med 200 metara ili dva kilometra. Meni je pčelarstvo zapravo hobi, nisam profesionalni pčelar. Imam meda za sebe i pajdašima podijelim više nego što prodam – zaključio je Smrzlić.
FOTO/VIDEO Nikola Wolf
