Iako je toplinski val u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Podravini i Prigorju popustio, to ne znači da je stigao kraj ljetnim vrućinama i visokim temperaturama. Ovo ljeto pokazalo je svu svoju snagu, iako temperature nisu srušile rekorde, ono što upada u oči je dugotrajnost vrućina koje traju od lipnja pa sve do danas s malim pauzama, koja ostavlja posljedice i u poljoprivredi, gospodarstvu, energetici, turizmu, rekao je meteorolog Kristijan Božarov dodavši da je ovo ljeto, po dugotrajnosti vrućina, na prvom mjestu otkad postoje mjerenja. Visoke i dugotrajne vrućine utječu na sve aspekte života, a s vrućinama se osim ljudi teško nose i kućni ljubimci, a provjerili smo i što ovakvi dugotrajni vremenski uvjeti rade automobilima. Posljednjih pet godina tijekom ljetnih mjeseci kada su temperature najviše, djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije imaju tek između pet i 10 intervencija kojima je glavni razlog toplinski udar, odnosno sunčanica, što i nije velika brojka, ali bilježe 30-ak intervencija više u odnosu na razdoblje bez visokih temperatura kod kroničnih bolesnika radi pogoršanja osnovnih bolesti.
Pogoršanje osnovne bolesti
– Pacijenti koji boluju od kroničnih kardiovaskularnih i plućnih bolesti te pacijenti s neurološkim bolestima često dožive pogoršanje osnovne bolesti. Kod pojave toplinskog vala pacijenti češće kolabiraju, češće imaju vrtoglavice, glavobolje i mučnine, ponekad im naglo padne tlak te se osjećaju slabo. Pacijenti koji boluju od bolesti srca i pluća češće imaju pritisak u prsima ili navode da im je teško disati. Pacijenti koji boluju od epilepsije znaju češće imati epileptične napade. Sve su to hitna stanja na koja naša medicinska prijavno-dojavna jedinica uputi tim hitne službe – rekla je Zlatica Kučko Gudelj, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije. Dodala je da je upravo zbog toga važno pratiti preporuke u pridržavati ih se. One podrazumijevaju uzimati dosta tekućine i jesti laganiju hranu, ne izlaziti na najjače sunce, držati se hladovine, nositi prozračnu i svijetlu odjeću, zaštititi glavu od sunca, hladiti prostor u kojem se boravi, ali paziti da klimatizirane prostorije ne budu prehladne, dok je za pacijente koji uzimaju terapiju za visoki tlak i srce, savjet mjeriti tlak redovito.
Pripazite na kućne ljubimce
Veterinar Marko Lukanec posebno je istaknuo da se kućni ljubimci nikako ne smiju ostavljati na direktnom suncu ili u automobilima, a ako je to neizbježno, najbolje je da pas ostane u pratnji neke osobe s malo otvorenim prozorima da zrak cirkulira. Važno je parkirati u hladu jer, kako je kazao, temperature koje se postižu u automobilu mogu biti opasne po život. Što se tiče šetnji, one moraju biti ili rano ujutro ili navečer.
– Bolje je što kasnije navečer jer iako se sunce sakrije i postane malo hladnije, temperatura koju ima usijani asfalt zna se zadržati još par sati nakon toga tako da treba probati ili dlanom ili bosom nogom stati na asfalt. Ako nama nije vruće, neće biti ni našim ljubimcima – pojasnio je veterinar i dodao da obavezno trebaju imati svježu vodu, no ona, kao i ona za kupanje, ne smije biti prehladna jer to ljubimcima može izazvati druge zdravstvene probleme.
Što se tiče automobila, u Auto klubu Koprivnica napominju da dugotrajne ljetne vrućine mogu utjecati na automobil, ali kod ispravnog i održavanog vozila sama visoka temperatura obično neće izazvati naglo oštećenje lima ili laka. Istaknuli su da je veći problem kombinacija temperature, jakog UV zračenja, dugotrajnog izlaganja suncu i već postojećeg trošenja materijala, a posebnu pozornost treba posvetiti gumama, akumulatoru, rashladnom sustavu i klimatizaciji. Pojasnili su da se metalni dijelovi automobila na suncu mogu jako zagrijati, ali godine intenzivnog izlaganja mogu pridonijeti gubitku sjaja i blijeđenju boje te starenju prozirnog završnog sloja, osobito ako je lak već oštećen, dok se još izraženije posljedice mogu vidjeti u unutrašnjosti jer u automobilu zatvorenom na suncu temperature postaju znatno više od vanjske, pa s vremenom stradaju plastika, umjetna koža, koža, ljepila i drugi materijali.
Gume pod posebnim povećalom
– S porastom temperature raste i tlak zraka u gumama. Dodatno se zagrijavaju tijekom vožnje zbog deformacije gume i trenja pa je sasvim normalno da nakon dulje vožnje izmjerimo veći tlak nego prije polaska. Zato vozač ne bi trebao ispuštati zrak iz zagrijane gume samo zato što je izmjerena vrijednost viša. Većina proizvođača preporučuje kontrolu tlaka na hladnim gumama i upozoravaju da se topla guma ne ispuhuje. Posebno je opasna kombinacija vrućine, visoke brzine, velikog opterećenja i preniskog tlaka. Premalo napuhana guma jače se deformira i dodatno zagrijava, što povećava mogućnost njezina oštećenja, a u ekstremnom slučaju i pucanja – pojasnili su. Neki vozači nemaju tu sreću da automobil parkiraju u garaži ili u hladu pa u Auto klubu ističu da sjenilo za vjetrobransko staklo svakako ima smisla jer ono smanjuje količinu sunčeva zračenja koja dolazi do armaturne ploče, upravljača i sjedala te time i njihovo zagrijavanje, a vanjska navlaka može zaštititi od sunca, ali nije uvijek praktična za svakodnevnu uporabu. Svjesni su da nije idealno sjesti u užareni automobil, zatvoriti sva vrata i odmah uključiti klimu na maksimum pa savjetuju da prvo treba izbaciti najtopliji zrak iz kabine, otvoriti vrata ili prozore na kratko, nakon polaska još kratko voziti s otvorenim prozorima i ventilacijom kako bi vrući zrak izašao, a nakon toga sve zatvoriti i uključiti klimu.
– Automobilu nekoliko dana ili tjedana ljetne vrućine neće spržiti lim i lak, ali godine UV zračenja i visokih temperatura ubrzavaju starenje materijala. Za sigurnost je mnogo važnije ono što se događa s gumama i sustavima vozila: ispravan tlak na hladnim gumama, dobro održavan rashladni sustav i klima uređaj te pregled vozila prije dugog ljetnog putovanja čine najveću razliku – zaključili su u Auto klubu.
Apsolutni maksimumi u županiji
DHMZ: Temperaturni rekordi iz 2012. zasad nisu srušeni
Dosadašnje najviše zabilježene vrijednosti temperature zraka, odnosno apsolutni maksimumi u Koprivničko-križevačkoj županiji zabilježeni su u Križevcima 6. kolovoza 2012., kad je izmjereno 38,5 °C, u Đurđevcu 10. kolovoza 2017., kad je izmjereno 38,6 °C te u Koprivnici 24. kolovoza 2012., kad je izmjeren 39,1 °C. Rekla nam je tako Kornelija Špoler Čanić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda i dodala da je postaja u Koprivnici mjerila do 30. travnja ove godine. Što se tiče ove godine, istaknula je da je od 27. srpnja do 13. kolovoza u Križevcima najviša izmjerena temperatura iznosila je 37,0 °C, a podaci iz Đurđevca još uvijek nisu dostupni za kolovoz jer se podaci izmjereni na klimatološkim meteorološkim postajama evidentiraju u papirnatim dnevnicima motrenja, koji se po završetku mjeseca dostavljaju poštom u sjedište DHMZ-a.
FOTO/VIDEO Nikola Wolf
