Općinski sud u Koprivnici oslobodio je optužbe ukrajinskog vozača kamiona (43) koji je bio optužen da je izazvao prometnu nesreću u kojoj je u srpnju 2022. godine na koprivničkoj zaobilaznici poginuo 87-godišnji vozač Renaulta Clio. Iako je utvrđeno da je kamion u trenutku reagiranja vozača išao oko 75 kilometara na sat, sud je zaključio da ta brzina nije bila uzrok nesreće te da je vozač kamiona pravodobno reagirao kočenjem. Nesreća se dogodila 13. srpnja 2022. oko 10:55 sati na raskrižju Podravske magistrale i Radničke ceste u Koprivnici, odnosno na koprivničkoj obilaznici. Kamion Iveco s cisternom kretao se glavnom cestom prema Štaglincu, dok se Renault Clio s Radničke ceste uključivao na glavnu cestu i pritom skretao ulijevo. Kamion je prednjim lijevim dijelom udario u bočnu stranu Clija, nakon čega je Clio odgurnut u Volkswagen Golf i Renault Megane koji su bili zaustavljeni na cesti. Vozač Clija zadobio je teške ozljede od kojih je preminuo na mjestu nesreće, a ključno za sudsku odluku bilo je prometno-tehničko vještačenje. Vještak je utvrdio da se kamion u trenutku sudara kretao oko 50 kilometara na sat, a da je vozač počeo kočiti čak 42,9 metara prije mjesta sudara, kada je vozio oko 75 kilometara na sat. Vještačenjem je također utvrđeno da bi kamion, uz jednaku reakciju vozača, uspio izbjeći sudar da se u trenutku reagiranja kretao brzinom do 62 kilometra na sat.
Nepropisno postavljen znak
Sud je posebno naglasio da je na tom dijelu ceste postojao privremeni znak ograničenja brzine na 40 kilometara na sat, postavljen zbog radova, no problem je bio u tome što znak nije bio postavljen propisno. Bio je položen na tlu, a djelomično ga je zaklanjala trava, zbog čega je mogućnost njegova uočavanja bila smanjena. Vještak je zaključio da znak zbog toga nije bio postavljen u skladu s pravilima, a sud je ocijenio da takav znak nije obvezivao vozača. Osim toga, svjedoci su potvrdili da na prometnici kojom se kretao kamion tog dana nije bilo radnika ni strojeva niti su se ondje izvodili radovi. Kamion je pritom ipak vozio nešto brže od redovnog ograničenja od 70 kilometara na sat, tj. oko 75 km/h. No,sud je zaključio da prekoračenje od nekoliko kilometara na sat samo po sebi nije bilo dovoljno za kaznenu odgovornost jer, prema vještačenju, vozač nije zakasnio s reakcijom i sud je zaključio da ta brzina nije bila u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom nesreće. Glavni problem bio je u tome što je Clio izletio na glavnu cestu i oduzeo mu prednost. Prema iskazima dvojice vozača koji su se nalazili na mjestu događaja, vozač Clija prije ulaska na glavnu cestu nije poštovao znak STOP. Jedan od svjedoka opisao je kako je Clio nekoliko puta zastajao, a potom ipak krenuo na glavnu cestu, iako mu je s lijeve strane dolazio kamion. Drugi svjedok također je rekao da je Clio ušao u raskrižje unatoč tome što je kamion već dolazio glavnom cestom, a sudski vještak pritom je zaključio da je vozač Clija kamion mogao i morao vidjeti.
Nije zakašnjela reakcija
Da se zaustavio na propisanoj crti, provjerio promet i propustio kamion, do nesreće ne bi došlo. Vještak je također utvrdio da je vozač kamiona počeo kočiti prije nego što je Clio uopće ušao na kolnik glavne ceste, odnosno da njegova reakcija nije bila zakašnjela. Zbog svega toga, sud je zaključio da kamiondžija nije prekršio pravila koja mu je optužnica stavljala na teret. Sud je ocijenio da je nesreća nastala zbog postupanja vozača Clija, koji je ignorirao STOP i oduzeo prednost vozilu na glavnoj cesti, a pritom je naveo da vozač koji se kreće glavnom cestom ima pravo očekivati da će se drugi sudionici pridržavati prometnih propisa. U konkretnom slučaju, ponašanje vozača Clija ocijenjeno je toliko teškim da je, prema zaključku suda, prekinulo uzročno-posljedični niz i u potpunosti oslobodilo kamiondžiju kaznene odgovornosti. Riječ je o nepravomoćnoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.
FOTO arhiva
