Razgovarao: Stjepko Gambiroža
Proteklih tjedana završen je proces promjene na rukovodećim pozicijama u županijskim poduzećima i ustanovama nakon prošlogodišnje pobjede Tomislava Golubića na izborima za župana. Većina „starih“ kadrova postala je prošlost, a prva ustanova koja je još krajem prošle godine dobila novu ravnateljicu bio je Dom zdravlja Koprivničko–križevačke županije. Mirjanu Hanžeković naslijedila je Željka Fruk, magistrica ekonomije koja dolazi iz sustava i prethodno je bila pomoćnica ravnateljice za financijsko poslovanje, a s njom smo razgovarali o problemima i specifičnostima primarne zdravstvene zaštite.
PL: Koji su ključni izazovi i problemi s kojima se Dom zdravlja suočava?
– Nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je problem prisutan na nacionalnoj razini, a Koprivničko–križevačka županija tu nije iznimka. Kao i svi domovi zdravlja u Hrvatskoj, suočavamo se s manjkom liječnika obiteljske medicine, ali i sve izraženijim nedostatkom medicinskih sestara.
PL: Ozbiljan je problem za pacijenta kada ostane bez svog obiteljskog liječnika, a još od početka godine četiri tima obiteljske medicine su bez nositelja, dva u Koprivnici, dva u Đurđevcu. Što se radi po tom pitanju?
– Trenutačno nam nedostaju četiri tima obiteljske medicine dok su svi naši pedijatrijski timovi popunjeni. Nedostaje nam i fizijatar, a Dom zdravlja trenutačno na specijalizaciji ima osam liječnika. I to dvije specijalizantice ginekologije i opstetricije, dvije specijalizantice pedijatrije, jednog iz oftalmologije i optometrije, jednog iz obiteljske medicine i jednog liječnika iz medicine rada i sporta.
PL: Kako uopće funkcionira rad timova ondje gdje nedostaje liječnika i postoje li pacijenti koji su ostali bez dostupnosti te osnovne zdravstvene usluge?
– Trenutačno se u ordinacijama ta četiri tima bez nositelja rad organizira kroz prekovremeni rad naših zaposlenika i kroz angažman vanjskih suradnika iz drugih zdravstvenih ustanova. Nitko od pacijenata nije zakinut za kvalitetu zdravstvene zaštite.
PL: Koliko u prosjeku jedan liječnik obiteljske medicine ima pacijenata, a koliko bi trebao imati po nekim standardima?
– To prvenstveno ovisi o lokaciji ordinacije. Tako koprivničke ordinacije imaju oko dvije tisuće pacijenata, križevačke oko 1.750, a Đurđevac oko 1.700. Po općinama je to pretežito ispod 1.450 pacijenata, a prema važećim standardima HZZO-a, minimalni broj pacijenata za ugovaranje iznosi 1.275 dok je standardni tim 1.700.
PL: Na koji način nedostatak kadra utječe na dostupnost usluga i duljinu čekanja pacijenata?
– Nema listi čekanja i unatoč ovakvim uvjetima, i u našim ordinacijama osigurana je adekvatna zdravstvena zaštita. Nitko od pacijenata nije zakinut za kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.
PL: Kakve mjere se provode da bi se liječnici zadržali ili privukli u našu sredinu?
– Gradovi, općine i Županija prepoznali su problem te su među prvima u Hrvatskoj uveli dodatne poticaje. Gradovi obično osiguravaju bonuse dobrodošlice za nove liječnike, a Županija sufinancira kamate na stambene kredite ne samo liječnicima, već i medicinskim sestrama i ostalim djelatnicima.
PL: Koje bi promjene ili reforme bilo potrebno uvesti kako bi se poboljšala usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti?
– Iznimno je važno da se mladi liječnici na početku karijere uključuju u rad primarne zdravstvene zaštite jer naše iskustvo pokazuje da rad u primarnoj zaštiti daje široku bazu znanja koja liječnicima kasnije znatno olakšava specijalističko usavršavanje.
PL: Posljednjih nekoliko godina u tijeku su i velike investicije u samu infrastrukturu, kada će recimo novi objekt Doma zdravlja u Križevcima potpuno profunkcionirati?
– Ukupna vrijednost projekta je 8,5 milijuna eura, a trenutačno je prva funkcionalna cjelina završena. Pred nama je preseljenje radiologije, dentalne zdravstvene zaštite i dentalnog laboratorija. Trenutačno je najveći izazov premještanje RTG uređaja, ali očekujemo da će preseljenje biti završeno najkasnije tijekom travnja. Nakon toga slijedi obnova druge cjeline, to je laboratorij pa potom ide izgradnja novog prostora fizikalne medicine i rehabilitacije. Završetak kompletnog projekta planiran je do kraja sljedeće godine, a unatoč svim tim radovima, zdravstvena zaštita je u Križevcima u postojećim prostorima kontinuirano organizirana na najbolji mogući način.
PL: Velika ulaganja su u Križevcima, no što je s Đurđevcem? Poznato je da je ondje zgrada Doma zdravlja u prilično lošem stanju i čeka ozbiljnu obnovu. Što je s prostorima u općinama?
– Zgrada u Đurđevcu je već djelomično obnovljena, a Dom zdravlja i Koprivničko–križevačka županija prijavili su europski projekt koji obuhvaća nabavu nove medicinske opreme i uređenje prostora po ordinacijama u općinama. Projekt je vrijedan 2,5 milijuna eura i prošao je administrativnu provjeru te uskoro očekujemo potpisivanje ugovora.
PL: S obzirom na probleme s nedostatkom liječnika, pokušava li Dom zdravlja možda doskočiti tome angažmanom stranih liječnika i iz kojih zemalja oni najčešće dolaze? Kakva su iskustva pacijenata s njima?
– Strani liječnici i nisu neka novost i uvijek ih je bilo u Hrvatskoj. Mi u našem sustavu imamo liječnike koji dolaze iz Sudana, Libanona, Sirije, a svi oni studirali su medicinu u Hrvatskoj. Povratne informacije pacijenata o njihovom radu su uglavnom vrlo pozitivne, a kada dolazi neki liječnik iz inozemstva, njegovu diplomu prije nego što počne raditi moraju nostrificirati nadležno ministarstvo i liječnička komora.
PL: Kakva je situacija s dežurnim stomatologom tijekom vikenda? Ima li čovjek kojeg zaboli zub u subotu poslijepodne ili nedjelju navečer mogućnost potražiti odmah pomoć?
– Županija već treću godinu zaredom financira rad ordinacije za hitna dentalna stanja dok Dom zdravlja osigurava prostor. Rad je organiziran nedjeljom i Koprivnici i godišnje kroz ordinaciju prođe od 160 do 180 pacijenata. Dežurstva uglavnom obavljaju ugovoreni zdravstveni radnici, a svaka ordinacija u tome sudjeluje dva puta godišnje. Postoje obavijesti na stranici Doma zdravlja, trajno dostupna obavijest o načinu organiziranja, kontakt telefon i sve upute na koji se način dolazi do liječnika.
PL: Nije neka novost da su liječnici i medicinske sestre preopterećeni birokracijom i uz svoj primarni zadatak imaju još hrpu tih birokratskih stvari koje im oduzimaju to dragocjeno vrijeme. Može li se tome nekako doskočiti?
– Administrativno opterećenje ordinacija već je godinama jedan od najvećih problema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Županija je zbog toga osigurala sredstva, a Dom zdravlja ove godine pokreće pilot-projekt „Medicinski suradnik u ordinaciji“ čiji je cilj smanjiti to opterećenje velikih ordinacija. Tako bi se u tim ordinacijama uz liječnika i medicinsku sestru zaposlila treća osoba koja bi provjeravala e-mailove i brinula bi za administrativni dio rada ordinacije kako bi se liječnici mogli više posvetiti pacijentima.
FOTO Nikola Wolf
