Žene u Hrvatskoj sve su obrazovanije, češće završavaju fakultete i stječu doktorate znanosti, no kada je riječ o plaćama, mirovinama i pojedinim vodećim položajima, muškarci su i dalje u prednosti. Pokazuju to podaci iz najnovije publikacije Državnog zavoda za statistiku „Žene i muškarci u Hrvatskoj 2026.“, koja donosi zanimljiv presjek hrvatskog društva i pokazuje koliko su se odnosi među spolovima promijenili tijekom proteklih desetljeća, ali i gdje su razlike još uvijek izražene. Posebno je zanimljiv podatak da žene danas čine veliku većinu onih koji završavaju visoko obrazovanje jer od svih koji su 2024. završili sveučilišni ili stručni studij, čak 61,2 posto bile su žene, a samo 38,8 posto muškarci. Situacija je prije šezdesetak godina bila potpuno drukčija. Akademske godine 1960./1961. žene su činile tek 32,8 posto upisanih studenata, dok je danas njihov udio među upisanima dosegnuo 58,4 posto. Žene su prestigle muškarce i po broju stečenih doktorata znanosti. Dok su 1970. činile samo 26,2 posto doktora znanosti, u 2025. njihov je udio dosegnuo 57,9 posto.
No, unatoč takvim rezultatima, žene su i dalje slabije plaćene. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih žena u pravnim osobama tijekom 2025. iznosila je 1.421 euro, a muškaraca 1.473 eura. Razlika od 52 eura mjesečno možda se na prvi pogled ne čini velikom, ali na godišnjoj razini iznosi 624 eura. Pritom treba naglasiti da se radi o prosječnim plaćama svih zaposlenih žena i muškaraca, a ne o usporedbi njihovih primanja na istim radnim mjestima. Još je izraženija razlika među umirovljenicima. Prosječna neto mirovina žena u prosincu prošle godine iznosila je samo 560,60 eura, dok su muškarci prosječno primali 670,19 eura. Žene su tako mjesečno dobivale gotovo 110 eura manje, što na godišnjoj razini predstavlja razliku veću od 1.300 eura. Nije nevažan podatak da žene čine većinu korisnika mirovina, njih 53,6 posto.
Koliko je položaj starijih žena nepovoljan, možda najbolje pokazuje statistika siromaštva. Prema podacima za prošlu godinu, čak 42,4 posto žena starijih od 65 godina bilo je izloženo riziku od siromaštva, a kod muškaraca iste životne dobi taj je udio iznosio 35,3 posto. Razlika je posebno značajna kada se uzme u obzir da žene u prosjeku žive dulje od muškaraca pa veći dio starosti provode s nižim primanjima. Zanimljive su i razlike u zastupljenosti na vodećim položajima. Iako žene dominiraju među visokoobrazovanim osobama, među rektorima hrvatskih sveučilišta u akademskoj godini 2025./2026. nije bilo nijedne žene. S druge strane, među ravnateljima osnovnih škola žene su zastupljene sa 61,4 posto, a među ravnateljima srednjih škola sa 49,4 posto.
Jedno od područja u kojem su žene tijekom proteklih desetljeća ostvarile najveći pomak svakako je medicina. Još 1960. godine samo 29,5 posto doktora medicine bile su žene, a 2024. njihov je udio dosegnuo čak 63,7 posto. Statistika pokazuje i koliko su se promijenile životne navike. Žene su 1970. prvi brak sklapale s prosječno 21,6 godina, a muškarci s 25,5 godina. Danas žene pred oltar ili matičara prvi put odlaze s prosječno 29,8 godina, a muškarci s 32 godine, a broj sklopljenih brakova znatno je manji nego nekada. Godine 1950. u Hrvatskoj je sklopljeno gotovo 38 tisuća brakova, a 2024. tek nešto više od 17 tisuća. Velike razlike među spolovima vidljive su i u pravosudnoj statistici. Od ukupno 13.456 osuđenih punoljetnih počinitelja kaznenih djela u 2025. godini, njih 11.632 bili su muškarci, a 1.824 žene. Muškarci su tako činili čak 86,4 posto svih osuđenih, a među zatvorenicima njihov je udio još izraženiji i doseže 94,1 posto.
FOTO ilustracija
