Koprivnica 4. studenoga slavi svoj Dan grada, a razlog zbog kojeg je odabran upravo taj datum seže čak 670 godina u prošlost. Tog 4. studenoga 1356. godine hrvatsko – ugarski kralj Ludovik I. Anžuvinac izdao je povelju kojom je Koprivnica stekla status slobodnog kraljevskog grada. Bio je to jedan od najvažnijih događaja u njezinoj povijesti jer je dotadašnjem naselju omogućio znatno veću samostalnost, razvoj trgovine i obrta te upravljanje vlastitim poslovima. Upravo u spomen na taj događaj Gradsko vijeće Koprivnice 29. srpnja 1993. godine donijelo je odluku da se 4. studenoga službeno obilježava kao Dan grada.
Proglašene slobodnim kraljevskim gradom je u srednjem vijeku bilo iznimno važna povlastica pa su tako tada stanovnici Koprivnice dobili pravo birati gradskog suca, odnosno čovjeka koji je u tadašnjim okolnostima imao dio ovlasti današnjeg gradonačelnika, ali i znatno šire pravosudne ovlasti. Među njima je bilo i takozvano pravo mača, odnosno mogućnost izricanja smrtne kazne, a ta je ovlast bila toliko značajna da je simbolički prikazivana rukom s mačem na staroj gradskoj vijećnici.
Poveljom su potvrđene i važne gospodarske povlastice. Koprivnica je dobila pravo održavanja gradskog sajma svakog ponedjeljka, kao i pravo slobodnije trgovine, što je u vremenu kada su sajmovi bili središta gospodarskog života predstavljalo veliku prednost. Građani su također dobili pravo birati župnika, čime je dodatno ojačana njihova samostalnost u odnosu na feudalne gospodare. Kako se navodi na službenim stranicama Grada Koprivnice, kraljevska povelja iz 1356. godine bila je temelj razvoja grada, a povlastice su oblikovane po uzoru na one koje je ranije dobio zagrebački Gradec.
Važno je naglasiti da Koprivnica 1356. godine nije nastala kao novo naselje jer je povijest podravske prijestolnice još znatno starija. Ime je dobila po istoimenoj rječici koja se u povijesnim dokumentima spominje već početkom 13. stoljeća, dok se samo naselje prvi put spominje 1272. godine, u darovnici kraljevića Ladislava IV. Kumanca. To znači da je Koprivnica postojala najmanje 84 godine prije dobivanja povlastica slobodnog kraljevskog grada, a u grad su 1292. stigli i franjevci, koji su podigli samostan i župnu crkvu, što dodatno svjedoči o njegovoj važnosti u srednjovjekovnoj Podravini.
Ipak, upravo je 14. stoljeće bilo jedno od ključnih razdoblja koprivničke povijesti. Grad se razvijao zahvaljujući povoljnom prometnom položaju i trgovačkim vezama, a kraljevske povlastice dodatno su potaknule njegov gospodarski uspon. Iako je Koprivnica tijekom kasnijih stoljeća prolazila kroz brojne političke promjene, ratove i razdoblja pod vlašću različitih velikaških obitelji, datum izdavanja Ludovikove povelje ostao je jedna od najvažnijih prekretnica njezine povijesti.
