Članice i članovi Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije prihvatili su na današnjoj sjednici druge izmjene proračuna. Ovim rebalansom ukupni prihodi i primici Županije povećavaju se sa 153,8 milijuna na 161,2 milijuna eura, što je rast od 7,4 milijuna eura. Što se tiče rashoda, oni su bili 158,4 milijuna eura, a rebalansom su podignuti na 163,3 milijuna eura. Što se tiče rashoda, najveće povećanje odnosi se na obrazovanje, gdje se izdvajanja povećavaju za 2,75 milijuna eura te dosežu ukupno 92,44 milijuna eura. Za zdravstvo se osigurava dodatnih 629.000 eura, pa ukupna sredstva rastu na 32,46 milijuna eura.
Kako je objašnjeno u materijalima, najviše sredstava odlazi na projekt Učenički dom u Koprivnici koji dobiva dodatnih 1,23 milijuna eura iz državnog proračuna pa njegova ukupna vrijednost raste na 4,03 milijuna eura. Nadalje, Dvorac Inkey dobiva dodatnih 353.500 eura, a pokreće se i novi projekt revitalizacije Šoderice i Kalnika te je za izradu masterplanova, analiza i razvojnih strategija predviđeno 50.000 eura. Koprivničko-križevački župan Tomislav Golubić, istaknuo je da je najvažniji dio rebalansa onaj koji se odnosi na zdravstvo, odnosno na uvođenje novih programa za privlačenje liječnika i zdravstvenog kadra. Ovime definiramo okvire, a sve će biti prezentirano do kraja srpnja, napomenuo je.
– U Domu zdravlja nedostaje devet liječnika, u Zavodu za hitnu medicinu četvero ih odlazi na specijalizaciju na jesen, u Zavodu za javno zdravstvo nedostaje četiri specijalista. Sada moramo reagirati – poručio je Golubić istaknuvši da su mjere usmjerene na privlačenje, ali i na zadržavanje medicinskog kadra.
Osim kroz rebalans, sredstva će se namiriti i kroz proračune spomenutih ustanova, kazao je Golubić. Cilj im je, kazao je župan, povećanje atraktivnosti radnog mjesta ne samo u primarnoj nego i u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, dakle Općoj bolnici Dr. Tomislav Bardek. U raspravi je HDZ-ov Ratimir Ljubić istaknuo da ne namjeravaju podržati rebalans, iako podržavaju neke projekte, kaže da „ima stvari u proračunu koje bodu oči”. Mladen Kešer rekao je da je ugodno iznenađen mjerama za privlačenje medicinskog kadra, no smatra da to neće zaživjeti.
– Novca ima, nema ljudi. Demo napraviti iskorak, da budemo pilot projekt kojim ćemo otvoriti mogućnost da uvozimo obrazovane ljude. Dosad smo uvozili neobrazovane, školovali ih ovdje i oni odlaze natrag u svoje zemlje. Ajmo uvesti 15 obrazovanih liječnika opće prakse, dati im uređene prostore, dati im opremu i raspodijeliti ih da rade po općinama. Tada ćemo napraviti iskorak u Hrvatskoj; građani će biti zadovoljni jer će dobiti uslugu, jezik možda neki misle da bude problem, ali sve se razmemo. Ljudi se danas vrlo brzo snalaze, znaju komunicirati, brzo uče jezik – predložio je Kešer. HNS-ov Goran Pakasin pitao je gdje su sredstva za dogradnju Doma za starije i nemoćne osobe Koprivnica te koja će biti financijska obaveza Bjelovarsko-bilogorske županije u projektu RCGO Piškornica, s obzirom na to da će i oni tu odlagati svoj otpad. Kada je riječ o zdravstvenim temama, župan je kazao da nije bitan samo novac već atraktivnost radnog mjesta.
– Želim da se izdignemo iznad ostalih županija, da pružimo ne novce, nego da postanemo atraktivniji, a tada ćemo imati i više interesa – odgovorio je Golubić. Kada je riječ o proširenju Doma za starije i nemoćne Koprivnica, župan je kazao da ne razumije pitanje jer je to sve uvršteno u inicijalni proračun. Što se tiče Bjelovarsko-bilogorske županije u projektu RCGO Piškornica, napomenuo je da je Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske definirano da ova županija dolazi u drugoj fazu.
– Kada, pod kojim uvjetima, ne mogu reći, mogu reći da projekt ima definirane parametre koliko otpada može preuzeti godišnje, koliko se predviđa iz svih četiri županija i koliko je potrebno preuzeti u skladu s kapacitetima da bismo osigurali održivost tvrtke – zaključio je Golubić. Skupštinari su dali i zeleno svjetlo za dizanje kredita od 5,5 milijuna eura. Županija će se zadužiti uzimanjem kratkoročnog revolving kredita kod Podravske banke uz kamatnu stopu 2,75 fiksno godišnje. Kratkoročni revolving kredit koristit će se u svrhu održavanja tekuće likvidnosti te premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza.
– Ne želimo se dovesti u situaciju da nemamo osiguranu likvidnost. Znajući da nam se dovršavaju veliki projekti ne želimo se dovesti u situaciju da Županija dođe u problem likvidnosti pa želimo osigurati alat u slučaju potrebe – objasnio je.
FOTO Nikola Wolf
