Ono što se dogodilo u samo mjesec dana zaposlenima u građevinarskom sektoru u našoj županiji mora biti svojevrsni nacionalni, možda i europski rekord! Naime, kako to nazvati nego pravim pozitivnim „šokom“ u trenutno možda i najživljem sektoru u našem kraju.
Ova je tema objavljena u utorak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
U veljači ove godine prosječna neto plaća u tom sektoru bila je 5606 kuna, a u ožujku nevjerojatan skok na 7331 kunu! Povećanje je to plaće za 1725 kuna. I ne samo to, nego je ona najveća od svih županija u zemlji, za 1200 kuna veća i od državnog prosjeka (6134 kune). U susjednoj Varaždinskoj županiji, primjerice, povećanje plaća u građevinskom sektoru bilo je 300-tinjak kuna, u Bjelovarsko-bilogorskoj smanjenje za 90 kuna. U svim ostalim županijama radi se o neznatnom povećanju, a negdje i smanjenju plaća. Podaci su to koje je prošli tjedan objavio Državni zavod za statistiku.
![](https://podravski.hr/wp-content/uploads/2022/06/place-gradevina-2.jpg)
Posla za inspektorat
Kako je došlo do ovakvog povećanja nije potpuno jasno ni Mirku Habijancu, prvom čovjeku križevačkog Radnika i šefa Udruge građevinara Hrvatske. Dodaje tek da su od početka godine dogovorena nova pravila u korist djelatnika.
– Postoji kolektivni ugovor, minimalna plaća, dignute su osnovice plaća, očito se mnogi toga ne drže – ističe Habijanec koji podsjeća da u njegovu Radniku neto plaća ide i do 8000 kuna, a s terenom i ostalim dodacima, što je vrlo čest slučaj, radnik može mjesečno zaraditi između 10.000 i 11.000 kuna.
To je sve, kako ističe, na papiru i vidljivo pa sumnja da mnogi ne poštuju propise, što mu je, kaže, očito iz podatka da je naša županija daleko ispred prema primanjima zaposlenih u građevinarskom sektoru. Habijanec je inače poznat kao jedan od istaknutijih promicatelja povećanja prava radnika i često u medijima ističe da stanje na tržištu neće biti dobro dok se plaće u građevinarstvu u Hrvatskoj ne izjednače s, recimo onima u Njemačkoj. Njegov Radnik je očito na tom putu, no većina drugih, ako je suditi po podacima DZS-a, nije.
– Prema ovim podacima koje ste naveli i činjenici da ne bi trebalo biti moguće da su tako niski prosjeci – očito tu ima posla za inspektorat – kazuje Habijanec.
Kad govorimo o značajnim povećanjima primanja, dodajmo kako je nešto manje nego u građevinarstvu, ali opet prilično vidljivo povećanje plaća, bilo i u bankarskom i osiguravateljskom sektoru s 9090 na 10.317 kuna te u području informacija i komunikacija s 9424 na 10.556 kuna.
![](https://podravski.hr/wp-content/uploads/2022/06/place-habijanec-3-683x1024.jpg)
Kad se gleda općenit rast po svim sektorima, svaki zaposleni stanovnik naše županije u samo mjesec dana dobio je čak 429 kuna veću plaću! Naravno, radi se o prosjeku prema informacijama koje smo dobili u Državnom zavodu za statistiku, a tiču se povećanja prosječne neto plaće u ožujku u odnosu na veljaču.
Upravo taj skok u prosječnim primanjima ujedno je bio i najveći među svim županijama, a u postotku veći i od rasta prosječne plaće u Hrvatskoj. Razgovarali smo s nekoliko istaknutih poduzetnika kako bismo doznali razlog ovoga povećanja, no kažu da je tu moguće bilo više faktora, od demografskih, početka sezonskih radova, dizanja plaća u javnom i privatnom sektoru te podsjetili na masovno povećanje primanja radnika u Podravci koja, nije zanemarivo, zapošljava tisuće osoba iz lokalne zajednice. Tu svakako treba dodati i gore navedeno povećanje plaća u građevinarstvu.
Prešišali smo Varaždince
Nakon dugo vremena prosječna neto plaća u Koprivničko-križevačkoj (7040 kn) županiji veća je od one u Varaždinskoj županiji (7019 kn), a Međimurcima koji su nas lani prešišali sad smo se približili i gotovo izjednačili. Njihova je prosječna neto plaća tek šest kuna veća. Kad se gleda bruto plaća, to jest onoliko koliko radnik u stvarnosti i zaradi svom poslodavcu, tu smo bolji od Međimuraca, prosjek u našoj županiji je 9355 kuna, a kod susjeda 9224. Prema tom izračunu Podravci i Prigorci više zarade, ali više i daju. Dodajmo i kako su naše prosječne neto plaće, primjerice, gotovo 600 kuna veće od susjeda u Virovitičko-podravskoj županiji te nešto više od 300 kuna veće od onih u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Da bi priča o sezonskim radovima i povećanju plaća u prerađivačkoj industriji (Podravka op.a.) mogla držati vodu govore i podaci o rastu prosječnih plaća po sektorima. Prema informacijama Zavoda za statistiku, u prerađivačkoj industriji neto plaća u samo mjesec dana skočila je za 512 kuna, a u poljoprivredi 657 kuna.
PROSJEČNE NETO PLAĆE PO ŽUPANIJAMA U KN. (DZS)
Županija | Veljača ’22. | Ožujak ’22. |
Koprivničko-križevačka | 6611 | 7040 |
Varaždinska | 6875 | 7019 |
Međimurska | 6783 | 7046 |
Virovitičko-podravska | 6374 | 6471 |
Bjelovarsko-bilogorska | 6491 | 6728 |
Hrvatska | 7452 | 7607 |