Broj učenika koji pohađaju osnovne škole u Koprivničko–križevačkoj županiji u dvadeset godina smanjio se za gotovo 30 posto. Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) prema kojima je osnovne škole u Podravini i Prigorju u školskoj godini 2005./06. pohađalo 11.048 učenika, a u školskoj godini 2024./25. bilo ih je 7.856. To je 3.192 učenika ili 28,9 posto manje, a ako bismo gledali po razrednim odjeljenjima na način da jedan razred pohađaju 24 učenika, ispada tada da smo u dva desetljeća ostali bez nevjerojatna 133 razreda. Kako podaci pokazuju da je tijekom školske godine 2024./25. u Koprivničko–križevačkoj županiji bilo ukupno 552 razredna odjela u 89 što matičnih, što područnih škola, tako ispada da smo u dva desetljeća izgubili gotovo svaki peti razred u Podravini i Prigorju.
Sve veći broj učitelja
Podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju da je u Koprivničko–križevačkoj županiji tijekom školske godine radilo 1.035 učitelja. To znači da na jednog učitelja dolazi sedam učenika, a premda nema dostupnih podataka o broju učitelja po županijama kroz godine, postoje podaci za cijelu Hrvatsku. Tako je prema DZS-u broj učitelja u ekvivalentu punog radnog vremena na području Hrvatske tijekom školske godine 2005./06. bio oko 28 tisuća i omjer učitelj – učenik tada je iznosio 1:13,5. Podaci za školsku godinu 2024./25. pokazuju da je broj učitelja u osnovnim školama Hrvatske porastao na 31.300, što je apsolutno povećanje od 3.300 učitelja ili porast od blizu 12 posto u dva desetljeća. Prema tome ispada da je omjer učitelj – učenik tijekom 2024./25. godine iznosio 1:7,8, što znači da se opterećenje po učitelju u ovih dvadesetak godina gotovo prepolovilo. Preciznije, to predstavlja približno 42 posto smanjenja broja učenika po učitelju, što jasno pokazuje duboku promjenu u načinu organizacije i funkcioniranja sustava. Naravno da ova zbilja ogromna promjena u osnovnoškolskom sustavu nije isključivo posljedica demografskog pada broja djece, nego i jasnih organizacijskih i strukturnih prilagodbi obrazovnog sustava. Glavni pokretači te promjene uključuju smanjenje broja razrednih odjela, odnosno stvaranje manjih razrednih skupina zbog pada ukupnog broja učenika. Paralelno s time, značajno je porasla razina individualizirane nastave, kao i uključivanje učenika s posebnim obrazovnim potrebama, što je povećalo potrebu za dodatnom stručnom podrškom u školama. Uz to, došlo je do širenja broja pomoćnih i stručnih uloga unutar školskog sustava, što dodatno utječe na omjer učenika i zaposlenih u obrazovanju. U praksi je također prisutno normativno smanjenje veličine razreda, odnosno tendencija prema manjim skupinama učenika, kao i očuvanje ili čak širenje postojeće mreže škola unatoč kontinuiranom padu broja djece.
Iznad prosjeka
Kada usporedimo smanjenje broja učenika osnovnih škola u Koprivničko–križevačkoj županiji, ispada da su Podravina i Prigorje po tome nešto iznad državnog prosjeka. Na nivou cijele Hrvatske u dva desetljeća izgubili smo više od 90 tisuća učenika osnovnih škola i s 387 tisuća pali smo na 296 tisuća, što je smanjenje od 23,7 posto. Gledajući županije u okruženju, Varaždinska županija ostala je bez 26,9 posto učenika, a Međimurska stoji bitno bolje s nekih dvije tisuće učenika ili njih 17,8 posto manje. Prava katastrofa je pak zadesila druge dvije županije u susjedstvu jer je Bjelovarsko–bilogorska županija u 20 godina ostala bez 35,6 posto osnovnoškolaca, a Virovitičko–podravska bez njih čak 41 posto.
FOTO ilustracija
