Ovisnost o alkoholu najčešća je bolest ovisnosti s teškim zdravstvenim, obiteljskim, radnim i socijalnim posljedicama. Zahvaća sve ljude bez obzira na dob, spol, obrazovanje ili socijalni status. Ipak, češća je u muškaraca nego u žena, mada podaci posljednjih godina pokazuju da žene sve više piju. Broj žena ovisnica o alkoholu raste brže od ukupnog porasta broja ovisnika o alkoholu. Osobe ovisne o alkoholu pokazuju visok udio komorbidnih psihičkih poremećaja.
Česta je povezanost i preklapanje ovisnosti o alkoholu i drugih psihičkih poremećaja koji mogu biti u podlozi pijenja ili se razvijaju kao posljedica prekomjernog pijenja ili se očituju istovremeno (komorbiditet). Alkohol se najčešće zlorabi kao sredstvo za otklanjanje napetosti, neraspoloženja i nesanice u “samomedikacijske svrhe” što može dovesti do zlouporabe i ovisnosti o alkoholu i pogoršati anksioznost i depresivnost sve do jasnih psihičkih poremećaja.
Ovisnost o alkoholu i depresija često se isprepliću u raznim kombinacijama. Depresija može biti pokretač ovisnog načina pijenja alkohola, može se pojaviti tijekom ovisnosti o alkoholu, zatim u fazama apstinencije te u kriznim životnim situacijama ili kao posljedica uvida u alkoholizam i prateće posljedice (depresija zbog uvida). U mnogim slučajevima depresija je sekundarna u odnosu na ovisnost o alkoholu. Međutim, u jednog dijela osoba koje piju alkohol depresija je primarna i neposredno ih predisponira za razvoj ovisnosti o alkoholu ili već postojeću ovisnost o alkoholu pogoršava.
Posljedica ili uzrok
Na komorbiditet utječu specifični genetski i okolinski čimbenici kao što su disfunkcija serotonina, pozitivna obiteljska anamneza, traume u djetinjstvu, rani početak pušenja duhana, pijenja alkohola i zlouporaba drugih sredstava ovisnosti. Prema istraživanjima, stopa koincidencije depresije i ovisnosti o alkoholu iznosi 50 posto. Sve više autora smatra da se depresija kod alkoholičara javlja kao posljedica pijenja, a kod žena je obrnuto, odnosno one piju jer su depresivne. Epidemiološke studije pokazuju da alkoholizam prethodi depresiji (primarni alkoholizam) u 78 posto muškaraca, a depresija prethodi zlouporabi ili ovisnosti o alkoholu čak u 66 posto žena, a kod 48,5 posto žena ovisnih o alkoholu ustanovljena je depresija. Oko 80 posto alkoholičara barem jedanput u životu ima period s intenzivnim simptomima depresije. Od tog broja trećina njih ima simptome velikog depresivnog poremećaja. Depresivni simptomi uobičajeni su tijekom apstinencije od alkohola. Klinička istraživanja ukazuju da se značajna razina depresije javlja tijekom početka liječenja među stacionarnim pacijentima s problemima pijenja, ali se ona poboljšava tijekom prvih tjedana apstinencije.
Prema istraživanjima, suicidalni rizik i stopa suicida veća je u ovisnika o alkoholu (od 8 do 21 posto) nego u općoj populaciji. Već i jednokratno pijenje alkohola utječe na povećanje broja suicida zbog povećane impulzivnosti i slabljenja kontrole nad opasnim ponašanjem. Ako je uz ovisnost o alkoholu prisutna i depresija, suicidalni rizik je svakako i veći. Komorbidni psihički poremećaji liječe se istodobno s liječenjem ovisnosti o alkoholu i mogu se liječiti samo kada je pacijent u trijeznom stanju. Mnogobrojne studije pokazuju slabe prognoze i dulje trajanje liječenja kod ovisnika o alkoholu s komorbidnim psihičkim poremećajima. Osobe ovisne o alkoholu bilo sa ili bez komorbiditeta imaju niz psihosocijalnih poteškoća te zahtijevaju integrativni pristup liječenja. Liječenje depresije u komorbiditetu s ovisnošću o alkoholu zahtijeva u prvom redu prestanak pijenja i uspostavljanje apstinencije od alkohola. Farmakoterapija se započinje anksioliticima, ali zbog adiktivnog potencijala benzodiazepina i individualne sklonosti alkoholičara za razvoj ovisnosti, nakon nekoliko dana ili tjedana treba ih postupno isključiti iz terapije. Ponekad simptomi depresije nestaju zajedno sa simptomima apstinencijske krize te se u tom slučaju ne provodi liječenje depresije. Međutim, ako depresivni simptomi perzistiraju ili ako se njihov intenzitet povećava, provodi se terapija antidepresivima i stabilizatorima raspoloženja prema uobičajenim načelima liječenja uz grupne i individualne psihoterapije te socioterapijske metode liječenja.
Liječenje
Brojne studije ukazuju na povoljno djelovanje antidepresiva u liječenju ovisnika o alkoholu, prvenstveno njihov povoljan utjecaj na smanjenje žudnje za alkoholom i jačanje motivacije za dužom apstinencijom. Istraživanja SIPPS-a pokazala su umjerenu ili čak značajnu redukciju i simptoma ovisnosti i simptoma depresije.
Depresivni bolesnik teško prihvaća prestanak pijenja, a neliječena depresija ubrzava i pogoršava tijek ovisnosti o alkoholu s predvidljivo negativnim ishodom. Stoga je iznimno važno u liječenju ovisnosti o alkoholu prepoznati komorbidni depresivni poremećaj i adekvatno ga liječiti kako bi se postigao potpuniji uspjeh u liječenju radi poboljšanja zdravlja i cjelokupnog funkcioniranja. (zdravobudi.hr)
