Vlada je ovih dana prema Saboru poslala prijedlog dva važna zakona koji će utjecati na mnoge građane, posebice one koji planiraju nešto graditi bez građevinske dozvole, ali i one koji žive u stambenim zgradama. Oni koji su blizu ove teme sigurni su da će provedbom ovih zakona doći do velike bure među građanima te isti ozbiljno zadiru u pravo vlasništva s ciljem postizanja općeg dobra. Prvi prijedlog je Zakon o dopunama zakona o građevinskoj inspekciji. Najveća promjena tiče se ovlasti komunalnih redara, koji su i ovako, prethodnim zakonskim izmjenama, dobili velike ovlasti. Plastično rečeno, naumili ste proširiti svinjac ili nadograditi sobu na obiteljskoj kući, ali bez građevinske dozvole, u nadi da građevinska inspekcija neće doći baš do vas. No, ako se ovaj zakonski prijedlog realizira, u dvorište će vam moći ući i komunalni redar, zatvoriti gradilište i napisati debelu novčanu kaznu majstorima koji izvode radove. Razlog tome je, kako navode u Vladi, sve više bespravne gradnje i premalo građevinskih inspektora.
– U tu svrhu propisuje se da upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno jedinstveni upravni odjel na čijem se području gradi, odnosno provodi zahvat u prostoru uz već propisane poslove nadzora obavlja i poslove obustave građenja zgrade. U tome smislu, ovim Zakonom propisuje se da u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku i/ili izvođaču obustavu građenja zgrade ako se gradi bez izvršne građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje, gradi bez glavnog projekta sukladno propisu kojim se uređuju jednostavne i druge građevine i radovi. Ujedno, propisuje se da komunalni redar obustavu građenja zgrade provodi zatvaranjem gradilišta zgrade postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište, odnosno zgradu, te da je nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno svako građenje na zatvorenom gradilištu do prestanka važenja mjere obustave građenja – navodi se u obrazloženju Vlade.
Što se tiče novčane kazne, u iznosu od 20.000 do 30.000 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja gradi bez izvršne građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta za građenje, odnosno gradi bez glavnog projekta sukladno propisu kojim se uređuju jednostavne i druge građevine i radovi. Tako komunalni redar ima pravo i obvezu, između ostalog, narediti uklanjanje ruševne zgrade, otklanjanje oštećenja pročelja i pokrova postojeće zgrade koja nisu nosiva konstrukcija, uklanjanje građevine, privremenu obustavu izvođenja radova i dovršenje vanjskog izgleda zgrade. Potonje znači da vam komunalni redar može naložiti izradu fasade. To su svakako velike promjene u razini ovlasti komunalnih redara koje ima svaki grad i općina i bitno su bolje upoznati s time što se događa u njihovim mjestima te će moći mnogo konkretnije djelovati. Drugi zakon će pak bitno utjecati na vlasnike stanova u višestambenim zgradama. Ovdje se radi o Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada.
– Posebno se odnosi na novije pojave kratkoročnog najma stanova i najma stanova za radnike, s kojima se utječe na kvalitetu života u zgradama, ali i na smanjenje raspoloživog stambenog fonda za primarnu ulogu, odnosno za dugoročno rješavanje stambenog pitanja kao temeljne ljudske potrebe – ističu u Vladi RH, a cilj je da se veliki dio takvih stanova, kojih je u Hrvatskoj preko pola milijuna, stavi na tržište za prodaju ili dugoročni najam, što bi pak trebalo smanjiti cijene kvadrata i najma zbog veće ponude.
Kratkoročni najam stana okarakteriziran je kao najam koji služi za privremeni smještaj osoba na razdoblje kraće od 30 dana. Ovdje se dakako radi o iznajmljivanju stanova u svrhu turizma, stranim radnicima na kratki rok, ali i poslovnim ljudima. Kako je spomenuto, 80% svih suvlasnika morat će dati svoju privolu da se takav najam odobri i njihovoj zgradi. Koprivnička poduzetnica koja se bavi najmom stanova i kuća Vedrana Milivojević Šaš kaže da se slaže s takvim prijedlogom.
– Imam u ponudi stanove za kratkoročni zajam. No, mi smo prethodno razgovarali s drugim suvlasnicima i objasnili koja nam je namjera i uvijek smo dobili privolu drugih vlasnika stanova u zgradi. Ako bismo osjetili da su sustanari protiv ideje da se stan u njihovoj zgradi koristi za kratkoročni najam, mi bismo se povukli. Stoga podržavam ovu odredbu od 80% privole – kazala je Vedrana.
No, ima još mnogo zanimljivosti u ovom prijedlogu zakona. Tako će država sufinancirati jednu trećinu ukupnih troškova ugradnje dizala i uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe u postojeće zgrade. Također, sufinancirat će jednu trećinu ukupnih troškova uređenja pročelja za postojeće zgrade u povijesnim središtima gradova, dok je drugu trećinu dužan financirati grad ili općina, a na suvlasnicima tada ostaje podmiriti preostalu većinu. Možda najzanimljiviji dio je onaj o održavanju stanova i potrebnom broju suvlasnika da bi se neki projekti realizirali. Uvodi se i minimalni iznos godišnje pričuve koji iznosi 0,54% etalonske cijene građenja koju objavljuje Ministarstvo. Bitno se olakšavaju investicije na zgradama, a tako će se izbjeći da manji dio suvlasnika koči investicije na zgradi. Uvest će se pojam pravne osobe zajednice suvlasnika, koja će dobiti i svoj OIB. Hitne popravke upravitelj zgrade može odraditi bez pitanja suvlasnika i izdati im račun. Pod hitnim popravcima računaju se uklanjanje kvarova na plinskim instalacijama, kvarova na sustavu centralnog grijanja i toplovodnom sustavu, sanacija puknuća, oštećenja i začepljenja vodovodne i kanalizacijske instalacije, otklanjanje kvarova na električnoj instalaciji elektroničke komunikacije i video nadzora, kao i oštećenja dimnjaka i dimovodnih kanala.
Također, takvi radovi mogu se obaviti i kod prodiranja oborinskih voda u zgradu, saniranja posljedica istog prodora te oštećenja krova, kod narušene statičke stabilnosti zgrade ili pojedinih dijelova zgrade, kvarova na dizalu, podiznoj platformi ili rampi, kvarova na mehaničkoj ventilaciji zgrade i stabilnim sustavima zaštite od požara, otpadanja dijelova pročelja, limarije i crjepova. Za troškove nastale hitnim popravkom odgovara zajednica suvlasnika i zajedno s njom svi suvlasnici razmjerno veličini svojih suvlasničkih dijelova. Nužni popravci kao što su popravak ili rekonstrukcija krovne konstrukcije, pokrova, nosivih zidova, stupova, međukatnih konstrukcija, temelja, svih instalacija koje su zajednički dio zgrade, pročelja zgrade, dimnjaka i dimovodnih kanala, postavljanja izolacije zidova, podova i temelja zgrade te sanacije klizišta mogu se odrediti uz odobrenje više od 33% suvlasnika u zgradi, za što je do sada bio potreban pristanak više od polovice suvlasnika. Propisane su kazne od 400 do 5.500 eura ako suvlasnik koji odmah, odnosno u najkraćem mogućem roku, ne dozvoli ulaz u svoj posebni dio zgrade (dakle stan) upravitelju zgrade, odnosno osobi koju upravitelj zgrade odredi ako je to potrebno radi održavanja zajedničkih dijelova zgrade ili otklanjanja kvara koji uzrokuje ili bi mogao uzrokovati štetu zajedničkom dijelu zgrade ili posebnom dijelu zgrade drugog suvlasnika.
Kaznom od 1.000 do 5.500 eura kaznit će se za prekršaj suvlasnik ako na izgrađenim zgradama izvede radove natkrivanja i zatvaranja balkona, lođa i terasa te ako na uličnim pročeljima izgrađenih zgrada postavi uređaje za hlađenje, grijanje i obnovljive izvore energije, odnosno antenske sustave. Tu će nastale troškove snositi svi suvlasnici bez obzira jesu li dali svoj pristanak na radove ili ne. Dugogodišnji koprivnički poduzetnik Branko Starec, koji se između ostalog bavi i upravljanjem zgrada, kaže da nije do kraja proučio zakon, ali da do promjena mora doći.
– Ne bih htio komentirati pojedine stavke, jer nisam još detaljno proučio prijedlog zakona. No, generalno govoreći pozdravljam promjene. Ljudi moraju biti svjesni da su zgrade njihovo vlasništvo o kojem su dužni brinuti. Ovo više nije socijalizam kad su majstori došli i popravili oštećenja na zgadi i nitko nikog nije ni za što pitao. Ima zgrada gdje su pričuve prazne, a zgrada je u izrazito lošem stanju. Ovo je tek prijedlog zakona, ali u širem smislu pozdravljam promjene – naveo je Branko Starec.
FOTO arhiva
