Komorač je otporna, začinska i samonikla biljka prisutna pretežito na moru, ali može se naći i u kopnenom dijelu Hrvatske. Izrazito je ljekovit začin koji mnogi niti ne koriste, a najpoznatiji je slatki ili firentinski komorač. Komorač se koristi kao začin za meso, pretežito perad, svinjetinu i junetinu. Svježi se listovi dodaju jelima od kiselog kupusa i salatama, a dodaje se i jelima od ribe i drugih plodova mora.
Slatki komorač ima puno sitnih žutnih mirisnih cvjetova i jako aromu. Ako se sadi iz sjemena, ono se sija u proljeće, a na temperaturi između 15 i 20 stupnjeva klija. Najbolje uspijeva na plodnom, odjeditom i livadastom tlu, a u rupu gdje se presađuje potrebno je dodati sloj šljunka. Međutim, nikako ga nemojte uzgajati u blizini kopra ili korijandra jer oprašivanje smanjuje količinu sjemena. Iako je višegodišnja biljka, bilo bi ga dobro zamijeniti svake tri godine, a ljeti ga morate čuvati od jakog sunca, zalijevati i prihranjivati.
Ova ljekovita biljka pomaže kod bolesti dišnih puteva, prehlade, kašlja, promuklosti, bronhitisa, upale ždrijela grčeva, vjetrova, loše probave i gripe. Osim toga, pomaže kod bubrežnog kamenca i pijeska u mokraći, pojasnio je Dušan Savković u svojoj enciklopediji. Eterično ulje komorača i njegove prirodne komponente poput anetola pokazuju antifungalno, insekticidno i antibakterijsko djelovanje. Pored toga, dokazano je da uspješno prevenira i liječi dijabetes te hipertenziju. Pripravci od komorača mogu ublažiti reumatske bolesti, simptome prehlade i gripe, kao i smanjiti razinu kolesterola u krvi. Zbog visokog sadržaja vitamina C koristi se za jačanje imuniteta, piše gospodarski.hr
Međutim, budite na oprezu jer veće količine mogu izazvati grčeve i djelovati na živce. Ne smije se konzumirati za vrijeme menopauze, a ne smiju ga koristiti niti žene koje boluju od raka maternice ili dojke, te za vrijeme hormonalne terapije.
FOTO ilustracija
