Cijene svinja koje ostvaruju hrvatski proizvođači od travnja do lipnja ove godine bile su 19,7 posto niže nego u istom razdoblju lani, dok je stočna hrana u prosjeku poskupjela 2,7 posto. Da situacija bude apsurdnija, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, svinje su se ovog proljeća prodavale i po 2,9 posto nižim cijenama od prosjeka iz 2020. godine dok je stočna hrana u odnosu na tu godinu skuplja 37,8 posto. Na razini cijele poljoprivrede proizvođačke cijene porasle su 3,9 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, dok su dobra i usluge koje poljoprivrednici koriste u tekućoj proizvodnji poskupjeli 8,7 posto. Najviše su porasle cijene energije i maziva, za 66,6 posto, te gnojiva, za 14,7 posto. Sredstva za zaštitu bilja bila su skuplja 3,5 posto, dok su cijene sjemena i sadnog materijala pale 6,3 posto. Cijene biljnih proizvoda u prosjeku su porasle sedam posto, vino je poskupjelo 14 posto, krmno bilje 13,5 posto, a povrće 7,7 posto. Cijene žitarica, važne za ratare u Podravini i Prigorju, porasle su tek 0,1 posto, a koliko je rast cijena gnojiva i energije utjecao na pojedino gospodarstvo ovisi i o tome koliko je tih sredstava koristilo te kakav je prinos ostvarilo.
Različiti smjerovi
U stočarstvu su se pak cijene kretale u različitim smjerovima. Proizvođačke cijene goveda porasle su 12,1 posto, a konzumnih jaja 7,7 posto. Perad je poskupjela 0,8 posto, dok je mlijeko pojeftinilo jedan posto. U prosjeku su cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda bile 1,4 posto više nego godinu prije, no u odnosu na prosjek iz 2020. godine, proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju 2026. bile su više 55,9 posto, dok su dobra i usluge za tekuću proizvodnju poskupjeli 54,9 posto. Koliko je sve poskupjelo u ovom kratkom razdoblju možda najbolje pokazuje činjenica da su energija i maziva poskupjeli 141,9 posto, a gnojivo 105,9 posto dok su proizvođačke cijene žitarica u istom razdoblju porasle 35,9 posto. Podaci DZS-a pokazuju i koliko su se u tom razdoblju različito kretale cijene u stočarstvu. Cijene goveda gotovo su se udvostručile, uz rast od 98,4 posto, cijene konzumnih jaja porasle su 101,4 posto, a ovaca i koza za čak 124,4 posto. Mlijeko je u odnosu na 2020. godinu skuplje 43,1 posto, povrće 71,4, voće 76,3, vino 88, cvijeće i sadnice 59,6, krumpir 59,5, perad 31,5 posto i tim je nevjerojatnije da su svinje jeftinije nego prije šest godina. Da je situacija u svinjogojskom sektoru potpuno apsurdna potvrđuje i Damir Jagić iz Hrženice, predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske.
– A što u Hrvatskoj nije apsurdno? Sve će to doći na naplatu jer se niskom cijenom svinjetine kupuje socijalni mir. Slušamo bajke tipa kupujmo Hrvatsko, a preplavljeni smo svinjetinom iz uvoza. Mi smo u Hrvatskoj 1990. godine proizvodili četiri milijuna svinja godišnje, a danas smo jedva na milijun. Naša politika je uništila sve što je mogla, gledaju samo sebe i svoje interese, ali ćemo to na kraju svi mi krvavo platiti – ogorčen je Jagić koji ističe da je glavni krivac trgovinski rat Europske unije i Kine.
Proizvode gubitke
– Kina je najveći potrošač svinjetine u svijetu i kada je počela bojkotirati EU pojavili su se ogromni viškovi. Ti ogromni viškovi se sada moraju prodati negdje u Europi, a poznato je da se kod nas oduvijek ide na ruku uvozničkim lobijima i stranim trgovačkim lancima. No, nije to jedini problem. Nitko više danas uopće ne želi kupiti domaću svinju i mi hrvatski uzgajivači nemamo kome prodati svoj proizvod jer ispadamo preskupi u odnosu na ono što se prodaje u trgovinama. Mi smo prihvatili jedan obliku suvremenog kolonijalizma, a kada se uništi cijeli svinjogojski sektor pa onda u budućnosti nećemo imati svoju robu, onda ćemo se pitati kako se nešto takvo moglo dogoditi – objasnio je Jagić koji tvrdi da se danas uopće u Hrvatskoj ne isplati uzgajati svinje.
– Samo proizvodimo gubitke jer nemamo kome prodati robu. Pustili smo trgovačke lance u svoje dvorište, a ovako loše stanje nije bilo ni u komunizmu. Pričaju nam bajke o čudima napravljenih novcem iz europskih fondova. Istina je, grade se kružni tokovi, biciklističke staze, obnavljaju crkve i sve je to lijepo, no domaća industrija i poljoprivreda se sustavno uništavaju. Krivicu snosimo svi mi koji smo dopustili da nam se ovo dogodi i da postanemo slijepo crijevo Europe čija je jedina svrha postojanja postalo to da nam se uvaljuju jeftini viškovi. No, sve ćemo to jako skupo platiti – zaključio je Jagić.
FOTO arhiva