i jedna od najstarijih

Ovo je jedna od najljekovitijih biljaka na zemlji, može zamijeniti gotovo svaki lijek

Bazga je biljka koja spada među one najstarije i najljekovitije na svijetu. Hipokrat je za nju govorio da može zamijeniti gotovo svaki lijek na zemlji, a u prirodnoj medicini se koristi već stoljećima kako kod nas tako i svugdje u svijetu.

Unazad dvadeset godina brojna znanstvena istraživanja potvrđuju njena brojna ljekovita svojstva, a najviše istraživanja bavilo se utjecajem bazge na liječenje simptoma gripe, prehlade, kašlja i sličnih bolesti koje su trenutno u naletu. Rezultati nekoliko studija ukazuju na činjenicu da je ekstrakt bazge na neki način usporediv s lijekovima kao što je recimo Tamiflu kod liječenja gripe. Ono vrlo bitno, ljekovita bazga pomaže u brzom oporavku, a bez loših nuspojava.

Iako se uvijek najviše spominje ljekovitost bazgina cvijeta, oni bolji poznavatelji ljekovitog bilja će uvijek tu isticati i njen plod, a uz dozu opreza znalac se može koristiti i njenim korom i listom. U proljeće se beru cvjetovi, a plodovi i kora se skupljaju u jesen, lišće možemo brati tijekom cijelog perioda vegetacije. Ova ljekovita biljka i njeni plodovi su niskokalorična, ali vrlo ljekovita hrana pa tako samo 100 grama svježih bobica bazge ima samo 73 kalorije, 18.4 g ugljikohidrata i manje od 1 g masnoća. Pored toga bazga je prepuna raznih vitamina i minerala, a najviše vitamina C, B i E.

Na fotografiji je jedno od najstarijih stabala bazge u Hrvatskoj i nalazi se u Đelekovcu nedaleko Koprivnice Stablo je, kaže Štefa Vidović, starije od 100 godina, a teško je točno odrediti prije koliko je godina zasađeno.

Koja su ljekovita svojstva bazge?

Bazgu se kao lijek najviše povezuje s bolestima respiratornog sustava. Tu su bronhitis, astma, kašalj, gušenje u prsima, početni stadiji upale pluća, upale i infekcije grla i tako dalje. Bazga se koristi za poboljšanje imuniteta, a kao i većina bobičastih ljekovitih biljaka, dobar je izvor antioksidansa. Također bazga je blagi laksativ pa ju se preporuča uzimati kod crijevnih i probavnih tegoba, a uz to sve radi se o vrlo ukusnoj biljci što se posebno cijeni kod djece. Diuretička svojstva bazge dobra su za bubrege i urinarni trakt. Osim toga, bazga ima antivirusno i antimikrobno djelovanje. Korisna je kod astme i upale dišnih puteva, jer olakšava disanje i pomaže kod iskašljavanja, a u proljeće cvijet bazge možete koristiti kao sredstvo protiv peludnih alergija.

Ova biljka kao jedna od najljekovitijih može pomoći i kod akni, čireva, konjunktivitisa i kožnog osipa. Bazga se koristi i u kremama protiv pjega i mrlja na koži. Naše su bake bazgom liječile gripu, prehladu, virozu, groznicu, začepljenja sinusa i jako su dobro znale za njeno svojstvo izazivanja znojenja koje je iznimno korisno jer pomaže uklanjanju toksina iz tijela. Ovo su samo neki od razloga zašto se govori da je ovo biljka koja može zamijeniti gotovo svaki lijek na zemlji.

Bitno za dodati da je bazga odlična i za:

• zdravlje srca i krvnih žila
• smanjenje simptoma peludne alergije
• smirenje

Konzumacija

Bazga se često dozira u obliku tinkture, tekućeg ekstrakta, pastila, sirupa, kapsula. Kao i kod bilo kojeg lijeka ili biljnog dodatka, slijedite upute liječnika ili ispisane doze na etiketama proizvoda.

Čaj od cvijetova bazge

Priprema se na način da 3 do 5 grama suhih bazginih cvijetova prelijete s 250 ml kipuće vode i ostavite da odstoji 10 – 15 minuta. Ovaj čaj potiče znojenje i učinkovit je kod liječenja viroza, gripa i prehlade.

Zdravstveni rizici i nuspojave

Bazga očigledno može pomoći kod brojnih zdravstvenih problema, ali pogrešna konzumacija može biti vrlo opasna. Njezina kora, bobice i sjemenke sadrže malu količinu lektina, tvari koje mogu uzrokovati želučane probleme, mučninu, grčeve i povraćanje. Također, bazga sadrži i cijanogene glikozide koji u nekim okolnostima mogu osloboditi toksin cijanid koji se također nalazi u košticama marelice i bademima.

Međutim, bazga vam ne može naštetiti ako je pravilno pripremate. Jako je bitno da se svježe bobice termički obrade odnosno skuhaju skuhati, bilo kod pripreme džema, sirupa, likera ili vina. Cvjetovi se mogu pohati, a od njih se radi sirup, čaj ili sok. Kora, listovi i sjemenke ne preporučuju se koristiti.

Također, trudnice i dojilje ne bi je smjele konzumirati.

FOTO: Nikola Wolf

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

MISLI NA ZDRAVLJE

Djeluje antibakterijski i protuupalno, raste posvuda i besplatna je: Evo o kojoj je biljci riječ

GRANIČNA KONTROLA

Nevjerojatno: Evo što je pronađeno u voću poslanom iz Albanije u Hrvatsku

OBAVIJEST ZA POTROŠAČE

U prehrambenom proizvodu iz Italije otkrivena bakterija opasna po zdravlje