Na svaki natječaj zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta od prošle subote moći će se javiti i strani državljani. Također, svaku privatnu parcelu vlasnici će sada moći prodati osobama koje dolaze iz drugih zemalja. Naime, s 30. lipnja istekao je moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, točno deset godina od našeg ulaska u Europsku uniju.
Unatoč moratoriju, strani vlasnici već neko vrijeme imaju poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj ili ih obrađuju. Prema podacima do kojih su došli novinari portala Agroklub, svaki osmi hektar državnog zemljišta dan je u privremeni zakup ili koncesiju strancima koji ovdje žive ili tvrtkama koje su u međuvremenu prešle u strano vlasništvo.
Domaći ili stranci?
Na poljoprivrednim forumima već se neko vrijeme vodi velika rasprava o prekidu moratorija i mnogi od potpisnika protive se prodaji strancima.
– Možemo mi pričati što hoćemo kad veliki igrači odlučuju. To je njima samo zemlja i mogućnost zarade. Gdje smo s natječajima za državno zemljište? Postoji li netko da je dobio, stvarno ušao u posjed ili se čeka da neki gazda uleti – pita se Marko, dok drugi, potpisan pod imenom „Mali poduzetnik“, kaže:
– To što Hrvatska ima pravo prvootkupa ništa ne znači, to je napravljeno da se zamaže oči javnosti, jer strani kapital ima veću kupovnu moć nego naša država. Ne znam zašto svi misle da će stranci bolje upravljati sa zemljom nego domaći seljak, a pogotovo da će ju više cijeniti i paziti od zagađenja. Stranac dođe i izmuze državu za razne beneficije, ne plaća porez određeni broj godina, izvlači dobit u matične zemlje i nerijetko plati porez manje od domaćeg poduzetnika.
– Ako će kupiti zemlju, na njoj nešto proizvesti, zaposliti ljude, plaćati porez u Hrvatskoj – pa bolje da je vlasnik stranac nego da je zarasla u šikaru ili da na njoj “raste” nešto samo radi poticaja – smatra pak Maja.
Je li strah opravdan pitali su se u Agroklubu, za koji je ekonomski stručnjak Robert Jurišić kazao kako se neće dogoditi ništa značajno jer se u Hrvatskoj jako rijetko prodaje kvalitetno poljoprivredno zemljište.
– Ispada da stranci čekaju u redu za kupovinu, a naši za prodaju. Nije tako – kaže Jurišić, koji ponavlja da se ono što vrijedi – ne prodaje.
Traktori na granice
I dok se neki boje da bi stranci mogli preuzeti našu zemlju, naši ratari ističu kako je vrlo izgledna opcija blokada državne granice traktorima. Predstavnici ratara bili su protekli tjedan kod ministrice Marije Vučković, no konkretnog dogovora nije bilo. Tek obećanje da će se o tome raspravljati na Vladi.
– Ili će naći rješenje ili ćemo traktorima na granicu i ulice – kazao je prvi čovjek Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić za Agroklub. Naime, kiša i vremenske neprilike će, po svemu sudeći, smanjiti količinu pšenice, a zadnja sjetva bila je najskuplja dosad. Među ratarima postoji strah da bi se pšenica mogla otkupljivati za samo jednu kunu po kilogramu. Ratari traže zaštitnu cijenu pšenice ili subvencije.
FOTO Podravski list
