Planirana rekonstrukcija rasinjskog jezera Akumulacija izazvala je snažno protivljenje lokalnih ribiča i dijela mještana, ponajprije zbog plana prema kojem bi se jezero potpuno ispraznilo. Ribolovni klub Švelec iz Rasinje pokrenuo je peticiju protiv takvog zahvata koju je potpisalo 179 mještana, no objavljeni odgovori na primjedbe iz javne rasprave pokazuju da se od pražnjenja jezera zasad ne odustaje.
Mihael Hunjadi, predsjednik RK Švelec, kaže kako se ribiči ne protive uređenju jezera, već načinu na koji se zahvat planira provesti. Najviše ih brine sudbina ribljeg fonda koji su godinama stvarali. Ističe da je jezero iznimno bogato grabežljivcima, posebice smuđem i štukom, među kojima ima i kapitalnih primjeraka. Na jezeru su uveli režim „ulovi i pusti“, a ondje se održavaju i natjecanja Prve hrvatske i županijske lige.
– Najveći je problem što se takav riblji fond ne može jednostavno preseliti. Smuđ je vrlo osjetljiv i kod preseljenja bi moglo doći do velikog uginuća, a kapitalne matične ribe kakve danas imamo ne možete samo kupiti u ribogojilištu. Ako se jezero potpuno isprazni, vraćanje ribljeg fonda na današnju razinu trajalo bi godinama – upozorava Hunjadi. Ribiče posebno muči i pitanje tko će platiti zbrinjavanje ribe. Hunjadi tvrdi da se govorilo o iznosu od oko 70 tisuća eura samo za preseljenje ribljeg fonda, što klub ne može financirati.
Izrađivač Studije, EKONERG, primjedbe kojima se tražilo odustajanje od potpunog pražnjenja nije prihvatio. Obrazloženje je da se dotrajali temeljni ispust mora rekonstruirati „u suhom“ te da bez pražnjenja nije moguće sigurno izvesti radove na ispustu i stabilizaciji brane. Projektom je predviđeno i podizanje krune brane za jedan metar kako bi se povećala zaštita od velikih voda i poplava nizvodno. Prije ispuštanja vode trebao bi se provesti kontrolirani izlov ribe. Autohtone vrste predviđeno je očuvati, a invazivne zbrinuti kako se ne bi proširile prema Dravi. Nakon završetka zahvata planirano je ponovno poribljavanje autohtonim vrstama tijekom pet godina. Pražnjenje bi se iskoristilo i za uklanjanje dijela sedimenta, produbljivanje jezera te uklanjanje invazivnih vrsta.
Hunjadi smatra da bi za ponovnu uspostavu ribljeg fonda kakav je danas trebalo pet, sedam, pa i deset godina, jer se prvo mora obnoviti baza sitne ribe kojom se hrane grabežljivci.
RK Švelec, koji jezero koristi petu godinu i ima 50 članova, zasad ne namjerava odustati. Hunjadi kaže da su iscrpili gotovo sve mogućnosti, ali će se nastaviti boriti protiv potpunog isušivanja, a među mogućim sljedećim potezima spominje i prosvjed.
FOTO: Arhiva
