Prilikom odabira drva za ogrjev većina ljudi razmišlja o tome koliko će dugo gorjeti i koliko će topline proizvesti. Međutim, jednako je važno koliko dobro podnosi vlagu i može li dugo stajati uskladišteno bez propadanja.
Na pitanje koje je drvo za ogrjev najotpornije na truljenje, odgovor je bio kratak. Bagrem. Ova vrsta drva prirodno je vrlo otporna na vlagu, gljivice i propadanje, zbog čega se desetljećima koristi za stupove, ograde i druge konstrukcije koje su stalno izložene kiši, snijegu i suncu. Nakon cijepanja, na otvorenom može stajati više od 10 godina, naravno, uz pravilno skladištenje. Osim što je iznimno izdržljiv, bagrem je i jedno od najkvalitetnijih ogrjevnih drva. Gori dugo, razvija visoku temperaturu i ostavlja kvalitetan žar, pa ga mnogi smatraju jednim od najboljih izbora za grijanje tijekom zime.
Vrlo dobru otpornost na truljenje ima i hrast. Njegovo drvo sadrži veliku količinu tanina koji usporavaju propadanje, zbog čega može dugo ostati očuvano ako nije u stalnom dodiru sa zemljom. Hrast je također poznat po visokoj ogrjevnoj vrijednosti, ali za potpuno sušenje potrebno mu je više vremena nego većini drugih vrsta drva. Među otpornijim vrstama nalazi se i pitomi kesten. Njegovo drvo dobro podnosi vlagu i često se koristi za vanjske konstrukcije, a može poslužiti i kao kvalitetno ogrjevno drvo.
S druge strane, bukva i grab, iako daju mnogo topline i vrlo su cijenjeni za grijanje, znatno su osjetljiviji na vlagu. Ako se dugo nalaze na kiši ili leže izravno na zemlji, mogu početi trunuti puno brže od bagrema ili hrasta. Bez obzira na vrstu drva, najbolje ga je složiti na podlogu koja ga odvaja od tla, omogućiti dobru cirkulaciju zraka te ga zaštititi od izravne kiše. Na taj način ogrjev će zadržati kvalitetu i nakon duljeg skladištenja.
FOTO ilustracija
