Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Nitko ne očekuje da će Koprivničko-križevačka županija biti perjanica kontinentalnog turizma, međutim, prema zadnjim dostupnim podacima o dolasku i noćenju turista koje je objavio Državni zavod za statistiku, vidljivo je kako baš sve hrvatske županije bilježe rast – osim jedne, one naše. DZS je objavio statističke podatke za siječanj 2023. godine i prema njima jedino Koprivničko-križevačka ima negativan turistički indeks u odnosu na siječanj 2022. godine. Ovo je, naravno, samo mikrostatistički podatak, a pravi uzorak su pokazatelji po godinama. Međutim, i ovaj nešto govori.
Županije, kako koja, bilježe rast domaćih ili stranih turista, neke tek neznatno, dok druge u značajnom postotku. Koprivničko-križevačka ima negativan indeks dolazaka i noćenja u siječnju u odnosu na isti mjesec lani i to 86,88 za dolaske turista te 81,9 za noćenja (indeks 100 je nulta stopa rasta, op.a.). Jedina lošija županija od naše, kad se gleda broj dolazaka i noćenja, susjedna nam je Virovitičko-podravska županija, međutim, i ona ima 36,2 posto rast dolazaka turista te čak 50-postotni rast broja noćenja.
Susjedi
Naši susjedi Varaždinci bilježe rast i dolazaka i noćenja za 40 posto, Bjelovarsko-bilogorska u prosjeku za čak 80 posto! Jedina županija koja ima negativan trend u noćenjima je Ličko-senjska, no ona s druge strane ima 11.021 noćenja samo u siječnju, a Koprivničko-križevačka 2194. Ličko-senjska ima 7-postotni rast u dolascima, pa su siječanj priveli kraju na „pozitivnoj nuli“. Ipak, ima jedna pozitivna stvar u cijeloj priči, a to je porast dolazaka stranih turista u naš kraj za 19 posto i broja noćenja stranaca za 36 posto. Međutim, i tu u obzir treba uzeti činjenicu da u našoj županiji noće i strani radnici na velikim projektima pa je pitanje koliko je statistika realna. A nju svejedno ruši loš trend domaćih turista kojih je bilo 30 posto manje, a noćili su 40 posto manje.
Činjenica jest da se u ostalim županijama u siječnju „nešto događalo“ što je poboljšalo turističke brojke. U oko možda i najviše „upada“ Međimurska županija koja „šiša“ i Varaždince. Međimurci su u siječnju imali 6171 dolazaka, 1600 više od Varaždinaca, te 14.170 noćenja, gotovo 3000 više od susjeda.
-Nastojanja i dugogodišnji predan rad Međimurske županije i njezine Turističke zajednice na stvaranju sadržaja održivog turizma prepoznati su na svjetskoj razini te je na najvećem svjetskom turističkom sajmu u Berlinu Međimurje proglašeno Green Destinations regijom, te mu je dodijeljena srebrna oznaka Green Destination. Time je Međimurje postala prva regija u Hrvatskoj i četvrta na svijetu koja je pristupila ovom certificiranju – rekli su Međimurci, dok najveći rast u dolascima (267 posto) bilježi Vukovarsko-srijemska.
Ulaganja
-Riječna kružna putovanja uoči pandemije bilježila su kontinuirani rast, a lani se taj trend vratio. Dodatnim infrastrukturnim ulaganjima na Dunavu i Savi riječni turizam u Hrvatskoj bit će sve atraktivniji – istaknuli su Slavonci u pojašnjenju njihova turističkog rasta, dok se na našem području Drave, čiji je ekosustav nevjerojatno bogat – ne događa ništa značajno. Pokušali smo razgovarati protekli tjedan s nekoliko turističkih djelatnika koji nisu u javnom sektoru, no nitko nije bio voljan pričati za javnost.
-Borimo se. Sve se svodi na naše privatne inicijative. Turizam kod nas očito nije nešto što je prioritet – kazao je jedan od podravsko-prigorskih ugostitelja.
Podravski list već godinama ukazuje na problem, činjenicu da županijska Turistička zajednica nema formalnog direktora nego, prvo v. d. direktorice Kristinu Sočev,a po novome pomoćnicu direktora, kako piše na stranicama TZ.Pet godina prošlo je otkako županijska TZ nema direktora nakon odlaska Zdravka Mihevca, a natječaj za novog nije raspisan nijednom. TZ pak formalno zastupa predsjednik njene Skupštine, a to je župan Darko Koren.
Kristina Sočev, pomoćnica direktora TZ županije
-Uzimajući u obzir protekle dvije pandemijske godine i smanjene aktivnosti (ograničenje javnih okupljanja, lockdown itd…), Turistička zajednica u potpunosti je ispunjavala svoj planirani Program rada, te nije bilo potrebe za raspisivanjem i zapošljavanjem još jedne osobe – rekli su nam zadnji put iz Županije kad smo ih pitali o tome zašto TZ nema direktora.
Već smo „debelo“ u 2023. godini, no i dalje nema naznaka o eventualnom natječaju za mjesto direktora, na koji se, da ga je i bilo, Kristina Sočev ne bi mogla javiti s obzirom na to da nema traženu titulu magistre struke nego samo preddiplomski studij ekonomije. U međuvremenu svoju direktoricu dobila je i Krapinsko-zagorska TZ na koju su se u Županiji pozvali da „mi nismo jedini bez direktora“. I dok se naša Županija (ne) bori s naizgled nebitnim, ali u suštini vrlo bitnim organizacijskim problemima, situacija u koprivničkoj gradskoj Turističkoj zajednici nešto je drukčija.
Kod izbora direktora gradskih TZ pak nema stručnog uvjeta pa to može obavljati netko tko nema ni dana iskustva u tom sektoru. Međutim, Renato Labazan tu je na čelu već 19 godina, a njegov jedini za turizam značajan dokument u portfelju je Renesansni festival koji na Bašči traje tek jedan vikend u godini, a sa svojim „satelitskim“ renesansnim božićnim sajmovima i koji vikend više. Koprivnički turizam na srednjevjekovnoj je razini, baš kao što su i svi turistički proizvodi taoci srednjovjekovne tematike i srednjeg vijeka.
Pokušaji
Gotovo je tragikomično da Koprivnica kao jedini grad u okruženju, a koji nema nikakvu srednjovjekovnu utvrdu ili dvorac – svoj turizam već dvadeset godina toliko uporno i toliko neuspješno veže isključivo uz srednjovjekovnu tematiku. Bilo je pokušaja s Podravskim motivima koji su gotovo iščezli, kao uostalom i interes ljudi za naivom kao umjetnošću. No, sve su to manifestacije koje bi trebale biti tek dodana vrijednost cjelogodišnjoj ili barem sezonskoj ponudi. Zadnjih godina, ni uz najbolju volju, kad bismo morali, ne bismo znali što odgovoriti prosječnom turistu kad bi nas pitao zašto bi uopće posjetio Koprivnicu.
U Đurđevac bismo ga, recimo bez problema mogli poslati. U multimedijalni posjetiteljski centar Peske, na izlet u hrvatsku Saharu, utvrdu Stari grad, park šumu Borik s hostelom… „Okidač“ svega bile su tri famoznenjemačke deve. Dok su se neki u Koprivnici smijali Tomici, Dini i Đurđici, brzo nam je stigla 2023. godina i kad bismo morali usporediti turističku infrastrukturu ova dva podravska grada, neki u Koprivnici mogli bi iskreno zaplakati. Đurđevac to, naravno, ne bi mogao sve izgraditi da nema suradnje između Grada i TZ i da nemaju aktivnu strategiju razvoja turizma.
Vratimo li se na početak ovog teksta, zaključit ćemo priču podacima za 2022. godinu u odnosu na 2021. Koprivničko-križevačka županija na pretposljednjem je mjestu s ukupno 18.011 dolazaka i 36.987 noćenja. U oba se slučaja radi o prosječnom rastu od 30-ak posto. No, raslo je svugdje s obzirom na to da 2021. zbog pandemije korone nije reprezentativna. Prošla 2022. godina već jest mjerljiva pa nas početak 2023. godine mora zabrinjavati. Ipak, o tome nije bilo riječi na prošlotjednoj sjednici Skupštine TZ na kojoj su istaknuti „rezultati u 2022. koji znače veliki napredak“.
Novi županijski turistički projekti poput gradnje toplica na istoku županije ili revitalizacije dvorca Inkey u Rasinji sigurno bi donijeli novu vrijednost, no oni ovise o europskom novcu i pitanje je hoće li kao takvi proći na natječajima iz fonda nacionalnog oporavka, a do realizacije tih projekata za županijsku turističku zajednicu vrhunski turistički proizvodi i dalje će biti isfurana oslikana uskrsna jajca i parodija “krštenja” mošta u kojoj se vinoljupci oblače u biskupske i ministarske halje, paradiraju gradovima, tepaju vinu i opijaju se u kletima. Kad se podvuče crta, uz činjenicu da nam je turistička infrastruktura među najlošijima u zemlji, a turizam kao grana na dnu prioriteta (čast izuzecima, Đurđevac op.a.)nije uopće čudno da smo tu gdje jesmo – baš na dnu.
DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U SIJEČNJU 2023.
| ŽUPANIJA | DOLASCI | NOĆENJA |
| Koprivničko-križevačka | 769 | 2194 |
| Varaždinska | 4544 | 11.292 |
| Međimurska | 6171 | 14.170 |
| Virovitičko-podravska | 723 | 1414 |
| Bjelovarsko-bilogorska | 1984 | 6378 |
| Požeško-slavonska | 1100 | 3601 |
FOTO: Arhiva/Nikola Wolf
