Plod stabla breskve je okrugla, ukusna, mesnata i sočna žutocrvena koštunica obavijena baršunastom kožicom. Osjetljiva je na niske temperature, voli hranjiva tla i toplu klimu te se uzgaja u vrtovima, voćnjacima, dvorištima i na plantažama. Raste širom Podravine i bez sumnje, jedna je od najpopularnijih vrsta voća u svijetu.
Ljekovitost
Svi su dijelovi ove biljke ljekoviti i koristi se kod crvijevnih nametnika, za zacijeljivanje rana, izlučivanje mokraće, kod otoka, slabokrvnosti i smanjenja žučne vrećice. Sok pomaže kod srčane aritmije, smanjenog lučenja želučane kiseline i za čišćenje organizma. Listovi i cvjetovi se koriste kao oblozi i kupke za smirenje bolova, liječenje reume te nekih kožnih bolesti. Štiti od brojnih vrsta raka, kao što su rak usta, ždrijela, jednjaka, grkljanja itd. Konzervirana čuva vitamin C i do dvije godine.
Čajevi
Od breskve se priprema čaj protiv povraćanja u trudnoći. Naime, 50 grama sušenog lišća potrebno je preliti s pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti da se ohladi, procijediti, staviti u hladnjak preko noći, ujutro zagrijati i uzimati na prazan želudac, a tijekom dana svaka dva sata po dva decilitra, pojašnjava Dušan Savković. Uz pomoć cvijeta breskve priprema se i čaj za jačanje želuca, pluća i jetre. Oko 30 grama cvijeta treba preliti s pola litre vrele vode ili mlijeka, ostaviti da odstoji 5 ili 10 minuta, procijediti i piti triput dnevno po jednu šalicu.
Upozorenje
Plod i sok se ne preporučuju dijabetičarima i osobama osjetljivima na alergije jer prskane mogu biti opasne bez obzira na pranje.
FOTO arhiva
