U Koprivničko–križevačkoj županiji se u 2023. godini rodilo 869 djece, a istovremeno je umrlo 1489 ljudi i vitalni indeks koji predstavlja odnos živorođenih na stotinu umrlih iznosi 58,4. Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku koji su itekako zabrinjavajući za cijelu Hrvatsku jer niti jedna županija u 2023. godini nije imala pozitivan prirodan prirast. U svakoj županiji i Gradu Zagrebu više je ljudi umrlo, nego što se rodilo djece, a razlika između umrlih i rođenih je gotovo 20 tisuća. Nažalost, na stranu onih koji su umrli. Ukupno se u Hrvatskoj u 2023. godini rodilo 32.170 djece, što je najmanje u modernoj povijesti i desetak tisuća manje nego desetak godina ranije, kada je stopa prirodnog prirasta iznosila -9,9. Danas je dvostruko veća i iznosi -19,1, a samo jedna jedinica lokalne samouprave u Podravini i Prigorju ima pozitivan prirast.
Katastrofa u Kalniku
Riječ je o Općini Koprivnički Bregi u kojoj se u 2023. rodilo 32 djece, dok je 28 osoba preminulo. Općina Kalinovac je na nuli jer je broj rođenih i umrlih identičan (12:12), a u svim ostalim jedinicama lokalne samouprave prirodni prirast je negativan. U Koprivnici se tako u 2023. godini rodilo 216 djece dok je umrlo 352 ljudi i vitalni indeks u podravskoj prijestolnici iznosi 61,4. U Križevcima je situacija neznatno bolja i na 169 rođenih bilo je 261 umrlih, a vitalni indeks iznosio je 64,8 posto. Od svih gradova u Koprivničko–križevačkoj županiji najgori vitalni indeks ima Đurđevac (55,9), gdje se rodilo 57 djece, a umrlo je 102 ljudi. Najgora situacija po pitanju prirodnog prirasta je u Kalniku, gdje se u 2023. godini rodilo samo troje djece, a umrla je 21 osoba s prebivalištem u toj prigorskoj općini. Vitalni indeks Kalnika tako iznosi 14,3, što je jedan od najnižih u cijeloj Hrvatskoj, a potom slijedi Đelekovec, gdje je rođeno šestero djece dok je umrlo 20 ljudi i vitalni indeks iznosi 30. Tek nešto bolja situacija je u Ferdinandovcu, gdje se rodilo 11 djece, a umrlo je 32 ljudi. U Ludbregu se rodilo 54 djece, a umrla je 101 osoba, dok je u Pitomači rođeno 80 djece, a umrla je 121 osoba. Od 869 živorođene djece u Koprivničko–križevačkoj županiji, njih 458 su dječaci, a 411 su djevojčice. Više djevojčica nego dječaka rodilo se u Koprivnici, Goli, Gornjoj Rijeci, Hlebinama, Kalniku, Kalinovcu, Legradu, Molvama, Novigradu Podravskom, Novom Virju i Rasinji. Četrdesetak posto živorođene djece bilo je i prvo dijete koja je majka rodila, svako treće je na svijet došlo iz drugog poroda, a svako četvrto iz trećeg ili kasnijeg poroda. Gledano po mjesecima, najviše djece se u Koprivničko–križevačkoj županiji rodilo u srpnju (98), a najmanje u lipnju (57). Gotovo sva djeca u Podravini i Prigorju rodila su se u zdravstvenoj ustanovi, a tek dvoje je na svijet došlo na nekom drugom mjestu, ali uz stručnu pomoć.
Najviše umrlih u siječnju
Od 869 živorođene djece u Koprivničko–križevačkoj županiji, njih 331 rođeno je izvan braka, a jedine općine u kojoj je više djece rođeno izvan braka, nego u braku bili su Peteranec (15:13) i Sokolovac (11:8). Većina majki je kod rođenja bila stara između 30 i 39 godina (njih 413), a u Koprivničko–križevačkoj županiji se u 2023. godini rodilo 24 blizanaca. Po šest u Koprivnici i Križevcima, a četiri u Koprivničkim Bregima. Gledano po obrazovanju, tek desetak posto djece rodile su majke koje imaju barem višu školu i fakultet (87 djece), a točno polovica majki (435) ima srednjoškolsko obrazovanje. Kada je riječ o umrlim osobama, najviše ljudi je u Koprivničko–križevačkoj županiji izdahnulo u mjesecu siječnju (147), a najmanje u studenom (101).
