KOPRIVNICA – Dragutin Vurnek načelnik je Policijske uprave koprivničko-križevačke u drugom mandatu, nakon što se vratio s istog mjesta u susjednoj bjelovarsko-bilogorskoj policiji. Pred podravsko-prigorskom policijom brojni su izazovi, od pojave nove vrste kaznenih djela putem interneta, do ukidanja granične policije zbog ulaska u Schengen.
PL: S novom godinom stiže i novi režim na granici, ulazimo u Schengen, a s njim prestaje i potreba za našom graničnom policijom.
DV: Područje koje smo dosad pokrivali ima pod nadzorom 96 kilometara kopnene i vodene (Drava) granice. Ulaskom u Schengen ukida se granična kontrola, međutim to nikako ne znači da navedeno područje ostaje bez nadzora. Nadzor nad tim područjem će postojati i dalje, ali u nešto drugačijem obliku nego je to danas zbog čega smo morali napraviti unutarnju reorganizaciju sustava granične policije. Ukida se postaja granične policije, ali bit će ustrojen novi organizacijski oblik, takozvana grupa za kompenzacijske mjere unutar Policijske postaje Koprivnica. Upravo kroz te kompenzacijske mjere, kompenzirat će se ukidanje granične kontrole kakva postoji danas. Jedan broj policajaca će raditi u toj grupi koja će „kontrolirati“ područje naše Policijske uprave i raditi ostale policijske poslove, dok će ostali biti raspoređeni u policijske postaje, a zadržat će iste koeficijente i ista prava koja imaju. Jedan dio djelatnika iz Postaje granične policije je zatražio mirovinu.
PL: Dakle, Policijska uprava nema i neće imati problem s manjkom kadra?
DV: Imamo dovoljno djelatnika. Nedostaje nam djelatnika u srednjoj stručnoj spremi, to su uglavnom temeljna i prometna policija, oni koji neposredno primjenjuju ovlasti na terenu. No, stanje sigurnosti na području županije je zadovoljavajuće pa nam je i sadašnji broj djelatnika dovoljan. Naravno, kao i sve uprave, i mi imamo zahtjeve za odlascima u mirovinu, no zanimljivo, dio ih traži i onda se često predomisle i odustanu, pa i ako odu u mirovinu, neki od njih opet traže povratak u sustav. Trenutno imamo 18 zahtjeva za mirovinu, nije to prevelik broj. Dobro smo izbalansirani, unutar sustava imamo dio koji je iskusniji i dio novog kadra, a eto, nedavno smo dobili pet mladih vježbenika. Dobro je da imamo takvu strukturu jer mladi imaju od koga učiti. Dolazak mladih prati potrebe, dio njih ima iskustvo u poslovima u drugim upravama pa se sad žele vratiti u našu, njima matičnu upravu.
PL: Kakve su uopće nove generacije policajaca?
DV: Razlike se vide, naravno, no ono što je dobro je to što su nove generacije informatički bolje obrazovane i lakše i kvalitetnije prihvaćaju promjene te, još nešto – bolje barataju jezicima. Imaju ta nova znanja koja mi možda nismo imali. Usto, i Akademija je dignuta na višu razinu. Treba naravno, dodati i kako imamo sreću što je velik interes među kolegama i kolegicama u našoj upravi za cjeloživotno učenje i upisivanje viših i visokih škola. Sad imamo negdje 15 kolegica i kolega u VSS-u, a u deficitu smo s radnim mjestima na koja bismo ih prema njihovoj spremi mogli rasporediti. Unatoč tome, što je dobro za njih, potičemo ih da nastave s obrazovanjem jer ono im otvara mnoge mogućnosti. Ono što bih dodao, a tiče se mlađih generacija i onih koji dolaze jest da ovaj policijski posao moraju razumjeti kao poziv. Posao je to koji je različit od drugih, ovdje vam je svaki dan drukčiji i predstavlja izazov za mlade koji žele učiti i raditi s takvim izazovima. Naravno, tu su i određene opasnosti, no i vrlo jasna pravila napredovanja. Možete si praktički odmah izračunati gdje ćete biti za pet, deset ili 20 godina. Drago mi je da u upravi imamo i sve više mladih kolegica koje obavljaju određene poslove i kvalitetnije od nas muških kolega.
PL: Građane, kad je riječ o policiji, sigurno najviše zanima kako se nose s onima koji čine kaznena djela i u kojoj ih mjeri otkrivaju, a svoju sigurnost ocjenjuju i prema tim pokazateljima.
DV. Ove godine imali smo nešto više od 1200 kaznenih djela u županiji, a otkrivenost je za sve uprave četvrte kategorije, dakle manje uprave, dobra, pa smo među njima i mi. Kod nas je postotak otkrivanja počinitelja iznad 80 posto, što je jako dobro. Naša JE sreća što nema velike fluktuacije kadra u krim-policiji, imamo kvalitetne ljude koji mogu odgovoriti na izazove i s nacionalne razine i često pružamo potporu i drugim upravama, Ravnateljstvu te USKOK-u. Ono što je za građane bitno jest da mi nemamo neriješenih teških kaznenih djela, djela koja posebno uznemiruju javnost. Mene jedno vrijeme nije bilo u ovoj upravi no drago mi je da su kolege zadržale taj otkrivački trend.
PL: Ipak neka nova kaznena djela policiji predstavljaju i brigu i problem?
DV: Da, govorimo o pojavi internetskih ili računalnih prijevara. S tim se svi moramo ozbiljnije pozabaviti. Žrtve nisu samo starije osobe, nego naprotiv vrlo često mlađe osobe koje nasjednu na prevarantske primamljive poruke. Teško je takve počinitelje otkriti, imamo određeni uspjeh i sami, no ovakva kaznena djela traže drukčiji pristup, a jedan je i preventivni – edukacija javnosti. Također, činjenica je da ćemo tom problemu morati pristupiti i na drukčiji način, a to je kadrovski, stručnjacima koji bi se bavili samo time. No, da ne bismo zaboravili, i dalje ima onih tradicionalnih prevaranata koji vam dođu na vrata i predstave se, recimo kao policajci te dovedu u zabludu, najčešće stariju populaciju i ukradu im novac ili druge vrijednosti.
PL: Drugi segment po kojem javnost dobiva osjećaj sigurnosti ili nesigurnosti je i stanje u prometu. Visoke kazne, čini se, nisu utjecale na prekršitelje, i dalje voze pijani, bježe s nesreća…?
DV: Mogu samo apelirati na građane da poštuju prometne propise, jer kad bismo ih svi poštivali, prekršaja i nesreća s ozlijeđenima i poginulima gotovo da ne bi bilo. Eto, novi zakon dao je mogućnost privremenog uzimanja vozila prekršiteljima i mi to činimo. Ove godine uzeli smo tako privremeno već 15 vozila, a dva čak trajno, dok su tri bila u postupku. Deset je vraćeno vlasnicima. No, treba reći kako nisu primarne kazne, nego je cilj smanjiti stradavanje ljudi u prometu. To je što nas brine, a ne koliko ćemo naplatiti novca od građana. Činjenica jest i da svaki šesti vozač, prema statistici, napušta mjesto nesreće, ima ih, no dobro je da ih brzo nađemo i to gotovo sve. Objašnjenja su svakakva, neki su, kažu bili pod stresom ili u polusvjesnom stanju, dok neki čak nisu ni pružili pomoć ozlijeđenima, što je nedopustivo.
PL: Prije dvije godine imali smo tri poginule osobe u prometu, ove godine sedam. Je li riječ o trendu povećanja ili anomaliji?
DV: Da, bilo je svojevremeno i 40-ak, pa prije 15-ak godina 20-ak, pa sve manje. Te 2020. su bila tri, a godinu kasnije šest poginulih. Upravo te dvije godine ne mogu biti referentne zbog lockdowna i korone, no, ipak, sedam preminulih mene i kolege kao svojevrsna oscilacija sigurno brine. Vjerujem, kad se izgrade najavljene brze ceste donijet će to novu dozu sigurnosti u našu županiju, baš kao što donosi svako novo tehničko rješenje na prometnoj infrastrukturi.
PL: Iako je prošlo više od mjesec dana, svi se sjećaju sporne utakmice HNL-a na koprivničkom Apašu kad je gostovao Hajduk. Umalo se dogodio i prekid nakon što je netko s tribine pogodio pomoćnog suca u glavu.
DV: Bio sam neposredno tamo, kad se to događalo. Bio sam u stožeru, ne po funkciji nego sam došao vidjeti kako policija radi svoj posao. Ono što mogu je pohvaliti sve uključene kolege koji su uspješno priveli utakmicu kraju. Postojale su tri mogućnosti. Da se nastavi utakmica uz mjere koje su se i provele, zabrana prodaja pića, postavljanje zaštitara ispred ograđenog prostora gostujućih navijača, druga je bila da se isprazni stadion, a treća da se prekine utakmica. I ja sam bio za opciju da se nastavi utakmica uz potrebne mjere osiguranja, na kraju se pokazalo da je to bila prava odluka. Kod pražnjenja tribine rizici bi bili ozbiljni, a naša je procjena bila da bi za prekid utakmice bili i veći – iako smo i to predvidjeli. Nije istina da nismo imali dovoljan broj policajaca. Kako se u konkretnom slučaju radilo o protupravnom ponašanju, provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da su dvojica gledatelja bacali predmete u natjecateljski prostor čime su počinili prekršaj iz članka 4. stavak 1. točka 6. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, zbog čega su podneseni optužni prijedlozi Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Koprivnici.
FOTO Nikola Wolf
