Zaposleni u Koprivničko–križevačkoj županiji i dalje imaju najnižu prosječnu neto plaću među svim županijama sjeverne Hrvatske. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, zaposlenima u pravnim osobama u Podravini i Prigorju u lipnju je prosječno isplaćeno 1.441 euro neto, manje nego u bilo kojoj od svih ostalih županija koje se nalaze u sjevernoj hrvatskoj statističkoj regiji. Razlika pritom nije velika prema svim susjedima jer Međimurska županija bila je gotovo na istoj razini, s prosjekom od 1.447 eura, odnosno samo šest eura više, a Varaždinska je imala 1.455 eura pa je razlika prema Koprivničko–križevačkoj županiji iznosila 14 eura. Ipak, kada se spustimo malo južnije ili istočnije, vidimo da ima i onih u kojima je situacija još i gora jer Bjelovarsko–bilogorska je na 1.413 eura, a Virovitičko–podravska na 1.381, što znači da je Koprivničko–križevačka županija od njih ipak bolja za 28, odnosno 60 eura. No, prema razvijenijim dijelovima sjevera razlika je osjetnija. U Krapinsko–zagorskoj prosječna je lipanjska plaća iznosila tako 1.534 eura, odnosno 93 eura više nego u Koprivničko–križevačkoj županiji. Još veća razlika bila je prema Zagrebačkoj županiji, gdje je prosjek dosegnuo 1.589 eura, što je čak 148 eura više. Drugim riječima, zaposlenik koji prima prosječnu plaću u Zagrebačkoj županiji u jednom mjesecu dobio je gotovo 150 eura više nego zaposlenik na prosječnoj plaći u Koprivničko–križevačkoj. Na godišnjoj razini, kada bi razlika ostala jednaka, to bi bilo gotovo 1.800 eura, a posebno je zanimljivo pogledati što se događalo s plaćama tijekom godine.
Rast plaća
U travnju je prosječna neto plaća u Podravini i Prigorju iznosila 1.417 eura, u svibnju je skočila na 1.454, a u lipnju pala na 1.441 euro. Unatoč tom lipanjskom padu, u odnosu na isti mjesec prošle godine prosječna je plaća porasla 7,9 posto. I upravo je rast plaća jedna od zanimljivijih činjenica, jer Koprivničko–križevačka nije županija s najsporijim rastom plaća na sjeveru. Naprotiv, njezin lipanjski rast od 7,9 posto bio je vrlo blizu Varaždinskoj županiji, dok su Međimurska i Krapinsko–zagorska imale veći rast. Krapinsko–zagorska plaće je povećala za 8,9 posto, a Međimurska za 8,8 posto. Zagrebačka je rasla 8,2 posto, dok su Bjelovarsko–bilogorska i Virovitičko–podravska zabilježile rast od 7,4, odnosno 8,1 posto. Kada bi se u obzir uzela cijela Hrvatska, manje plaće od zaposlenih u Koprivničko–križevačkoj županiji imali su stanovnici tek šest županija. Uz poslovično najgoru valjda po svim pokazateljima, Virovitičko–podravsku županiju, gdje je prosječna mjesečno neto plaća jedino manja od 1.400 eura, te Bjelovarsko–bilogorsku, skromnije plaće imaju stanovnici Ličko–senjske (1.423 eura), Požeško–slavonske (1.429), Brodsko–posavske (1.402) i Vukovarsko–srijemske (1.412). Najbolje plaće standardno imaju stanovnici Zagreba, gdje je prosječan stanovnik u lipnju mjesečno zarađivao 1.776 eura neto ili 335 eura više od prosječnog Podravca i Prigorca. Kada bi se to gledalo na godišnjoj razini, ispada tako da Zagrepčanin u prosjeku zaradi 4.000 eura više od prosječnog stanovnika Koprivničko–križevačke županije. Jasno je i da Zagreb bitno podiže prosjek plaća na nivou Hrvatske, a koja je u lipnju bila 1.555 eura neto.
Medijan nepoznat
No, kada bismo išli računati prosječnu plaću u Hrvatskoj bez Zagreba, situacija je onda bitno drukčija. Tada bi prosječna mjesečna neto plaća u 20 županija iznosila 1.463 eura i po tome bi se plaća u Podravini i Prigorju kretala vrlo blizu državnog prosjeka. Zagrebački prosjek je čak 313 eura viši od prosjeka svih ostalih županija zajedno i samo na temelju ovog izračuna vidljivo je koliko Zagreb nacionalni prosjek vuče prema gore i Zagreb je definitivno svijet za sebe, a ovaj podatak zorno pokazuje koliko je Hrvatska i dalje centralizirana država. Ipak, treba imati na umu da prosječna plaća nije nužno i plaća koju prima većina zaposlenih. Prosjek od 1.441 eura dobiva se tako da se zbroje sve plaće i podijele s brojem zaposlenih pa ga mogu podignuti i relativno visoke plaće manjeg broja radnika. Puno bolju sliku o tome koliko zarađuje „tipičan“ zaposleni dao bi medijan, iznos kod kojega polovica zaposlenih ima veću, a polovica manju plaću, no taj podatak za Koprivničko–križevačku županiju trenutačno nije javno objavljen u statistici DZS-a.
FOTO ilustracija
