Na području naše županije u proteklih pet godina „ugasile“ su se čak 683 farme na kojima se proizvodilo mlijeko, a taj poražavajući podatak najbolje dočarava da farmeri s razlogom traže povećanje otkupne cijene jer je mljekarstvo odavno prestalo biti profitabilno. Tako je 2017. godine u našoj županiji bilo 1597 proizvođača mlijeka, a lani smo ostali na njih 914.
Što se pak same proizvodnje tiče, lani su farmeri u našoj županiji isporučili 50,1 milijun kilograma mlijeka, što je za 9,64 milijuna manje u odnosu na 2017. godinu. „Gašenje“ mljekarskih farmi i pad proizvodnje našu županiju gurnulo je s trećeg na četvrto mjesto u državi po proizvodnji s udjelom od 12 posto u ukupnim isporučenim količinama mlijeka u Hrvatskoj. Ispred naše županije, godinama su bili Osječko-baranjska i Bjelovarsko-bilogorska županija, a lani nas je prestigla Vukovarsko-srijemska županija. Po broju farmera naša županija i dalje je najbolja u državi s udjelom od 25 posto. Zanimljivo je da Osječko-baranjska županija, koja je uvjerljivo „najjača“ po proizvodnji mlijeka s prošlogodišnjom količinom od 135 milijuna kilograma, ima skoro četiri puta manje farmera od naše županije, njih 243. U odnosu na susjedne županije, ne računajući Bjelovarsko – bilogorsku, naša je ipak znatno bolja i po količinama proizvedenog mlijeka.
Ne računajući Križevce koji su grad s čak 60 prigradskih naselja, u našoj županiji na prvom mjestu po proizvodnji mlijeka očekivano je općina Gola. No, i u Prekodravlju se smanjio broj farmera, ali je u odnosu na 2017. godinu neznatno porasla proizvodnja jer su pojedina gospodarstva ulagala u stočni fond. Đelekovec i Legrad u proteklih pet godina konstantno imaju po jednog proizvođača mlijeka, dok najveći pad i po broju farmera i po proizvodnji imaju Hlebine. Tako je u kolijevci naive prije pet godina bilo deset proizvođača mlijeka, a sad je ostao samo jedan. To je obitelj Talan koja u svojoj štali ima šest krava. Njihova dnevna proizvodnja kreće se oko 50 litara, a dodatni teret im predstavlja činjenica da mlijeko moraju voziti u Sigetec jer je u Hlebinama odavno zatvoreno sabiralište mlijeka.
– Suprugu još fali jedna godina do mirovine pa je to jedan od glavnih razloga što još uvijek imamo krave i bavimo se proizvodnjom mlijeka. Otkupna cijena je mizerna i za prošli mjesec dobili smo 3,98 kuna za litru, a još moramo svaki drugi dan ići u Sigetec na mljekaru – priča nam Dijana Talan.
Niske otkupne cijene, ističe ona, sigurno su glavni razlog zbog kojih u svim selima sve manje osoba ima krave. Prije 18 godina, kaže ona, otkupna cijena bila je također četiri kune, a tada su troškovi proizvodnje, ali i osnovnih životnih potrepština bili znatno niži.
– Kad se još uzme u obzir podatak da se do prije pola godine otkupna cijena stalno kretala između dvije i tri kune, jasno je zašto smo mi jedini u Hlebinama koji proizvode mlijeko. Ako se nastavi ovakva poljoprivredna politika, u selima neće biti niti jedne krave. Još će naši unuci morati odlaziti na izlete kako bi vidjeli kako krava izgleda, a sela će očito i dalje izumirati jer se stalno uništava poljoprivreda – zaključila je Dijana Talan.
Željko Turčić, predsjednik Proizvođačke organizacije udruga mljekara Drava – Sava, koja okuplja 170 članova, ističe kako je pad broja farmera realan, pogotovo onih manjih koji su imali proizvodnju do 100 litara dnevno. Sama Proizvođačka organizacija, dodaje on, drži se na proizvodnji od 17 milijuna kilograma godišnje, iako se bilježi pad broja članova. Otkupna cijena trenutno se kreće oko 0,52 centa (četiri kune) po litri, što je daleko ispod cijene koju priželjkuju farmeri.
– Domaća proizvodnja mlijeka iz godine u godinu je u padu i nužno je uvesti poticajne mjere, kao i potaknuti mljekarsku industriju da poveća otkupne cijene. Lani je otkupna cijena mlijeka rasla, ali je i dalje ispod one koja bi za nas bila prihvatljiva – kaže Željko Turčić.
Otkupne cijene porasle su u državama istočnog bloka na koje je orijentiran uvoz naše mljekarske industrije, no upitno je hoće li to rezultirati i povećanjem za naše farmera. – Krajnje je vrijeme da se nešto učini kako bi se „oživjela“ domaća proizvodnja jer će trenutna situacija i dalje dovoditi do „gašenja“ mljekarskih farmi i pada proizvedenih količina mlijeka – zaključio je Željko Turčić.
FOTO: Dinko Borozan
